O REVIZIJI STRANAKA

Hrelja i Čačić se pokoškali oko umirovljeničkih stranaka

  • Autor: Maja Šurina
  • Zadnja izmjena 25.02.2016 16:25
  • Objavljeno 25.02.2016 u 16:25
Silvano Hrelja

Silvano Hrelja

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

Zastupnici su zasjedanje nastavili raspravom o izvješću o obavljenoj financijskoj reviziji političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača za 2014. godinu

Revizijom političkih stranaka izraženo je 14 bezuvjetnih, 14 uvjetnih i dva nepovoljna mišljenja, i to Autohtonoj seljačkoj stranci i Bošnjačkoj demokratskoj stranci Hrvatske.

Četiri nezavisna zastupnika dobila su bezuvjetno, a dva uvjetna mišljenja. Ukupni prihodi stranaka iznosili su 114,8 milijuna kuna, najvećim dijelom iz proračuna i jedinica lokalnih jedinica, rashodi su bili 117 milijuna kuna.

'Revizijom političkih stranaka utvrđene su nepravilnosti koje se odnose na sustav unutarnjih kontrola, računovodstveno poslovanje, odnosno izradu godišnjeg programa rada, financijski plan, poslovne knjige, financijske izvještaje, popis imovine obveza i potraživanja, prihode i rashode te korištenje poslovnih prostora bez plaćanja naknade', kazao je u Saboru glavni državni revizor Ivan Klešić.

Među onima koji su dobili bezuvjetno mišljenje je i IDS, čiji je Giovanni Sponza kritizirao one koji u reviziji nisu prošli tako dobro.

'Nije mi prihvatljivo to što ima onih koji umjesto za svoj politički rad novac koji dobivaju iz proračuna, a to znači od građana ta isti novac troše suprotno pozitivnim propisima, troše ih nenamjenski, troše ih za osobne potrebe. Naime, takav se primjer navodi u ovom Izvješću Državnog ureda za reviziju da je član predstavničkog tijela novac iz gradskog proračuna, novac svojih sugrađana trošio suprotno pozitivnim propisima, trošio ga  nenamjenski. Da je kao član predstavničkog tijela financijska sredstva koristio za svoje osobne privatne potrebe, da je sam sa sobom potpisao ugovor o pozajmici, da financijska sredstva koja je koristio za osobne privatne potrebe ta ista sredstva je morao vratiti, a nije ih vratio na poseban račun za redovito financiranje djelatnosti člana predstavničkog tijela', kazao je Sponza ne navodeći o kome se radi, ali iz izvještaja revizije jasno je da se radi o članu Gradskog vijeća Grada Rovinja Bruni Poropatu.

Reviziju je pohvalio i Šandor Juhas u ime Kluba nacionalnih manjina, no izrazio je žaljenje što se na nalaze revizije ne reagira. Za mene predstavlja i problem to što se nije postupilo prema preporukama i nalozima revizije iz ranijih razdoblja pa je tako utvrđeno da je postupljeno u 59 posto slučajeva, a da 33 posto naloga i preporuka nije uvaženo i smatram da je upravo i zbog toga bitan ovaj i izvještaj i bitan i rad revizije da upozorava stalno na te slučajeve', rekao je Juhas.

Drago Prgomet u ime HRID-a poručio je da bez reforme javne i lokalne uprave i samouprave od nalaza revizije neće biti nikakve koristi. 'Na koncu revizije mogu donositi zaključke, upozoravati, danima sjediti ovdje, no bez reformi u javnoj i lokalnoj upravi i samoupravi nema društvenog i gospodarskog oporavka. Bojim se da vladajući nisu ovo sve pročitali jer se od reformi koje smo zastupali tijekom predizborne kampanje odustaje brzinom svjetlosnih godina navodeći razloge koji su nekad doista na razini neuspješnog vica. Odustali smo, mi nismo, naša stranka je bila za to, od zakona kojim bi smanjili prava saborskim zastupnicima. Prvi put valjda viđeno u Hrvatskom saboru obrazloženje za odustajanje je to da većina okrivljuje manjinu da ne može provesti zakon iako im ruke te iste manjine ne trebaju. Pa, draga gospodo, čak ni amandmani na svoj vlastiti zakon ovo ne mogu promijeniti', bocnuo je Prgomet.

Hrvatska je mala zemlja za ovoliko političkih stranaka, kazao je u replici HSU-ov Silvano Hrelja. 'Imamo malo izvornih političkih stranaka, a puno namjenskih političkih stranaka jer moj uvaženi kolega i prijatelj Ratko svojevremeno je dvije osnovao kada mu je trebalo, i to umirovljeničke stranke. Ne samo on, ima ih puno, a njega znam da se neće naljutiti pa spominjem. Tako da je to jedna priča koja je doista sporna, radi se o svojevrsnom izbornom inženjeringu, sve je to legalno i legitimno, ja to ne mogu ni osuđivati, ali sigurno ne donosi kvalitetu u političkom životu Republike Hrvatske', rekao je Hrelja.

Revizija, dodao je, svoj posao radi dobro, a i političke stranke su se poboljšale. 'Ja samo ne mogu, ali to ne može ni državna revizija pomoći, kako to da su nalazi državne revizije i mišljenja bezuvjetna, a onda se nakon tri ili pet godina nađe torba s novcem u sefu političke stranke', kazao je Hrelja.

Na opasku o broju stranaka odgovorio je Prgomet. 'Sve dok se sloboda govora u političkoj stranci bude tretirala kao nešto što je usmjereno protiv stranke, a ne u razvoju demokracije, imat ćete toliko stranaka. Nažalost, Zakon o političkim strankama tako je koncipiran da možete osnovati stranku u kojoj predsjednik stranke sam određuje članove predsjedništva. Možete osnovati stranku koja nosi naziv po političaru, a njegov predsjednik će tek naknadno biti izabran. Dakle, možete osnovati stranku po daleko lakšim uvjetima i zakonskim propisima nego što možete bilo koju građansku udrugu', rekao je Prgomet.

Na osnovno izlaganje Prgometa osvrnuo se i Mostov Miro Bulj. 'Osnovni problem bi trebao biti po meni zakonodavni okvir dodjele sredstava političkim strankama nakon izbora. Po meni nije dobro da se uđe s jedne liste, a kasnije da se osnuje stranka, pa da sredstva idu za drugu stranku. Znači, ja kao pojedinac, recimo ušao sam s liste Mosta, bez obzira na to što nisam član Mosta, i mogao sam sada registrirati svoju listu i uzeti sredstva. Ja mislim da bi tu čak trebalo mijenjati zakonski okvir, jer zbog toga nastaje brojne stranke poslije izbora, a u biti građani su glasali za te liste', rekao je Bulj.

Odgovorio mu je Prgomet koji je, podsjetimo, na izbore izašao na listi Mosta, a kasnije osnovao svoju stranku HRID. 'Za mene je najvažnije da se svi držimo zakona. Ništa nije učinjeno mimo zakona, a kako ste već spomenuli mene u kontekstu Mosta, ja očekujem od Mosta da mi odgovori na našu molbu da se sredstva koja smo mi dobili, znači HRID, u 1. izbornoj jedinici, doniraju. Još nismo dobili odgovor. Zašto doniraju? Zato što nama iz 1. izborne jedinice, meni osobno, nije bilo teško financirati kampanju 3. izborne jedinice i vašem saborskom zastupniku iz 3. izborne jedinice, vašem saborskom zastupniku iz 5. izborne jedinice i 4. izborne jedinice. Jer mislim da se takva sredstva uvijek na određeni način prijateljski trebaju podijeliti bez obzira na to koliko tko imao na svom privatnom računu', rekao je Prgomet.

Nakon nekog vremena Silvanu Hrelji odgovorio je i Radimir Čačić kojeg je šef HSU-a prozvao u raspravi. 'Što se tiče stranaka, nemojmo gubiti vrijeme i energiju, stranke su proizvod na demokratskom političkom tržištu. Dakle, ne može biti previše stranka, može ih biti pet milijuna, 500 hiljada, sasvim je svejedno koliko ih ima. One koje imaju što ponuditi, koje građani prepoznaju će ih kupiti. Kao što ne može biti previše vrsta jabuka na tržištu, mislim ili bilo čega drugoga. Dakle, to je bespredmetna rasprava. Naravno, svatko se češe tamo gdje ga svrbi i to je potpuno jasno', kazao je Čačić.

'Neki koji imaju neke monopole ili izmisle da bi trebali imati neke monopole na neke interesne pozicije i prostore koji nisu nezanimljivi, kao što je recimo umirovljenička populacija, pa se tu osjete loše kada neki drugi ljudi koji se bave politikom žele naglasiti da postoji ozbiljan interes i u njihovoj političkoj opciji, jer to ne može biti ekskluzivitet, to nije ekskluzivitet ni desnice, ni ljevice, ni centra, jednostavno to je jedna ozbiljna tema. Umirovljenička populacija ozbiljna je tema koja ne može biti svedena u interesni geto', odgovorio je Čačić Hrelji

U raspravi u ime SDSS-a Mile Horvat upozorio je pak na situaciju u kojoj se našla ta stranka prilikom nedavne dodjele novca iz proračuna. 'SDSS je imao svoja tri kandidata na izborima za Sabor u 12 izbornoj jedinici. U ta tri kandidata uložena je sva stranačka infrastruktura, sav novac, sav politički potencijal i ti mandati osvojeni su na isti način iz stranačkih kapaciteta SDSS-a. I logično je onda da i sredstva koja proizlaze iz tih mandata pripadaju toj stranci', rekao je Horvat. Saborski Odbor za Ustav, naime, SDSS-u je dodijelio novac koji im pripada za dva zastupnika, a trećina novca dodijeljena je Mirku Raškoviću koji je napustio stranku prije konstituiranja Sabora.

U ime Mosta Maro Kristić iznio je i prijedlog revizije političkih stranaka. 'Most predlaže reviziju broja političkih stranaka na način da se iz registra političkih stranaka brišu one stranke koje nisu održale svoje redovne godišnje skupštine u predviđenom zakonskom i statutarnom roku. Takvu reviziju moguće je provesti bez zakonskih izmjena primjenom članka 23. stavka 1. točka 2. Zakona o političkim strankama u kojem izrijekom stoji da ako se utvrdi da je proteklo više od dvostruko vremena predviđenog od vremena utvrđenog statutom za održavanje skupa najvišeg upravnog tijela stranke, a da sjednica nije održana da Ministarstvo uprave može donijeti Odluku o brisanju takve političke stranke iz registra udruga. Mi ćemo potaknuti takvu inicijativu nadležnom Ministarstvu uprave za sve one političke stranke koje ne djeluju sukladno svojim statutima i zakonskim propisima', kazao je Kristić.

Kazao je da će se Most zalagati da se smanji iznos koji se za rad političkih stranaka izdvaja iz proračuna. 'Rad političkih stranaka bi se inače trebao zasnivati na ljudskim i intelektualnim kapacitetima njihovih članova', kazao je Kristić.

Odgovorio je i na zamjerku Drage Prgometa. 'Svakako podržavamo vaš prijedlog i da ćemo ga razmotriti i s vama odlučiti gdje će se ta sredstva koja su ostvarena od vašeg političkog djelovanja na listi Most u vašoj izbornoj jedinici i u koju namjenu će se utrošiti', rekao je Kristić.

Broj političkih stranaka mučio je i HDZ-ovog Davorina Mlakara. 'I tu je ustvari pitanje pred nama trebamo li mi stvarno 170 političkih stranaka, djeluju li one stvarno kao stranke koje djeluju u političkom životu? Vidjet ćete iz ovih fusnota u ovom izvješću da je jedan broj njih brisan iz registra zbog toga što su prestale postojati zakonske pretpostavke da bi uopće te stranke mogle djelovati. I one se jednostavno prečesto registriraju, prečesto osnivaju, a onda vidimo iz svega ostaloga da je njihovo djelovanje upitno', rekao je Mlakar.

Na broj stranaka u replici se osvrnuo i SDP-ov Arsen Bauk. 'Ja ću pokušati pročitati tko je sada na vlasti u Hrvatskoj, tko čini vladajuću većinu. Dakle Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević, Blok umirovljenici zajedno, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, HRAST - pokret za uspješnu Hrvatsku, Hrvatska demokršćanska stranka, Zagorska demokratska stranka, Most nezavisnih lista, Bandić Milan 365, Stranka rada i solidarnosti, Demokratska prigorsko-zagrebačka stranka, Demokratska stranka žena, Hrvatska europska stranka, Hrvatska radnička stranka, Hrvatska stranka zelenih - Eko savez, Istarski demokrati - Demokratik Istriani, Međimurska stranka, Nezavisni seljaci Hrvatske, Novi val, Stranka razvoja, Stranka umirovljenika, Umirovljenička demokratska unija, Zeleni savez Zeleni Zelena stranka, i još vam je trebao Mirko Rašković da bi imali parlamentarnu većinu. Tako da ne znam treba li dalje nabrajati imamo li previše stranka', kazao je Bauk.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!