CRNE PROJEKCIJE

Hoćemo li se zečjim nasipima uspjeti obraniti od kataklizme koja nas čeka?

  • Autor: Davorka Grenac
  • Zadnja izmjena 17.03.2018 15:35
  • Objavljeno 17.03.2018 u 15:35
Hrvatska vojska gradnjom zečjih nasipa ublažavala je posljedice nedavnih poplava

Hrvatska vojska gradnjom zečjih nasipa ublažavala je posljedice nedavnih poplava

Izvor: Pixsell / Autor: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Ako se svijet ne uozbilji, zbog posljedica klimatskih promjena svaki od 571 europskog grada do 2100. vrlo će vjerojatno pogoditi toplinski udari, suše ili poplave. Prema istraživanju Sveučilišta Newcastle, Zagreb je s Helsinkijem, Rigom, Dublinom i Vilniusom europska prijestolnica koju će najviše pogoditi poplave. U svjetlu nedavnih poplava, ove projekcije ne djeluju nimalo optimistično

Kišne jeseni 1964. rijeka Sava toliko je bila nabujala da je u noći s nedjelje na ponedjeljak 26. listopada vodostaj u Zagrebu narastao na 512 centimetara i voda je probila nasip. Bujica se razlila trećinom grada i iznenadila 183 tisuće stanovnika.

Smrtno je stradalo 17 ljudi, bez krova nad glavom ostalo 40.000 žitelja, poplavljeno više od 3000 gospodarskih zgrada, oštećeno 120 poduzeća, 60 trafostanica, bez školskih i studentskih prostora ostalo 13.000 učenika i studenata, poplavljeno 350 kilometara cesta...

Nikada više, rekli su Zagrepčani i izgradili sigurne nasipe.

Savski nasip izgrađen je kao zaštita od poplave

Savski nasip izgrađen je kao zaštita od poplave

Izvor: Pixsell / Autor: Robert Anic/PIXSELL

Nikada više? S time se ne slažu istraživači s britanskog Sveučilišta Newcastle. U najnovijoj studiji o utjecaju klimatskih promjena na europske gradove do kraja stoljeća oni Zagreb, s Helsinkijem, Rigom, Dublinom i Vilniusom, svrstavaju među europske prijestolnice koje će biti najviše pogođene poplavama.

Takva istraživanja nimalo ne vesele ni stanovnike Karlovačke županije koji su ovih dana proživljavali još jednu vodenu noćnu moru, a u Hrvatskoj Kostajnici pripremali se za četvrtu poplavu u samo četiri godine. Jer ako je na udaru dobro zaštićeni Zagreb s ukroćenom Savom, što će biti s onima koji se tek sada oboružavaju samo vrećama pijeska i boks-barijerama?

  • +16
  • +13

HGSS intervencija u Hrvatskoj Kostajnici

Izvor: Cropix / Autor: Srdjan Vrancic / CROPIX

Bit će gore, još mnogo gore, prognoziraju znanstvenici Newcastlea, ostane li sve kao do sada. I vodostaj Seine u Parizu je zimus bio četiri puta viši od normalnog, a prosinac i siječanj su u tom dijelu Francuske bili jedno od tri razdoblja s najviše kiše od početka bilježenja 1900. godine. U svakom slučaju, od svih prirodnih nedaća poplave Europi nanose najviše materijalne štete.

Svako malo neka znanstvena ekipa dramatično nas upozorava o neumitnim posljedicama na život, zdravlje i ekonomsku sušu ako ne shvatimo ozbiljno posljedice globalnih klimatskih promjena, ali ova iz Newcastlea pogađa ravno u kost. U njihovoj studiji objavljenoj krajem veljače u časopisu Environmental Research Letters Britanci su analizirali sve dostupne klimatske modele da procijene što bi se najvjerojatnije moglo događati na našem kontinentu ukoliko se dramatično ne smanji koncentracija ugljičnog dioksida, a stanovništvo nastavi rasti istim tempom kao do sada, pri čemu su urbane sredine posebno ranjive zbog guste aglomeracije ljudi, zgrada i infrastrukture. Pretpostavili su relativno spor rast dohotka sa skromnim stopama tehnoloških promjena i tradicionalnim utroškom energije, što i dovodi do katastrofičnog povećanja postotka stakleničkih plinova.

  • +13
  • +10

U naselju Logorište postavljaju se box barijere protiv poplave

Izvor: Cropix / Autor: Robert Fajt

Taj najmračniji scenarij - u znanstvenoj literaturi poznat kao RCP8.5 - ukazuje na najgoru, ali moguću budućnost ukoliko temperatura u drugoj polovini našeg stoljeća u prosjeku globalno poraste od 2,6 do 4,8 stupnjeva Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba. U njemu klimatski sustavi mogu reagirati na mnogo načina, pa su istraživači ispitali što će se događati u europskim gradovima u slučajevima niskih, srednjih i visokih utjecaja klimatskih ishoda.

Tako se suše očekuju svugdje, ali u slučaju scenarija s niskim utjecajem klimatskih ishoda najviše će biti pogođeni gradovi poput španjolske Malage i Almerije jer će iskusiti dvostruko žešću sušu od onih u razdoblju između 1951. i 2000. No u slučaju visokih utjecaja, s njome će se boriti čak 98 posto europskih gradova, dok će na jugu suše biti 14 puta gore nego danas, što će u nas posebno pogoditi Dalmaciju. Uz to, zbog zagrijavanja oceana, topljenja ledenjaka i, kao posljedica, rasta morske razine obalnim gradovima prijeti to da u budućnosti plivaju poput Nina.

Prema istraživačima Sveučilišta Newcastle, najsuše će biti prijestolnice Atena, Lisabon, Madrid, Nikozija, Sofija i Valleta.

Na visokim temperaturama grijat će se baš svaki 571 grad, s time da će najgore proći središnja Europa, a u nas to već dobrano osjeti Slavonija. U scenariju s niskim utjecajem Europa će biti toplija od dva do sedam stupnjeva, a u scenariju visokog učinka naš će se kontinent 'roštiljati' na osam do 14 stupnjeva Celzijusa više. U svakom slučaju, na toplinskoj će kušnji najviše biti Atena, Nikozija, Prag, Rim, Sofija, Stockholm, Valleta i Beč. Štoviše, u najgoroj varijanti više od stotinu gradova bit će pogođeno s više istovremenih nevolja.

Slična studija, objavljena krajem siječnja u časopisu Climate, također predviđa sve češće poplave u Europi zbog globalnog zatopljenja, čak i ako uspijemo rast temperature ograničiti na 1,5 stupnjeva Celzijusa. A Pariški sporazum o klimi iz 2015. godine obvezuje države potpisnice da rast temperature planeta ograniče ispod dva stupnja u odnosu na predindustrijsko doba. I SAD je potpisao taj sporazum, ali ga Trump odbija ratificirati.

Voditelj istraživačkog tima Sveučilišta Newcastle je Richard Dawson, također član Znanstvenog odbora za organizaciju Znanstvene konferencije o gradovima i klimatskim promjenama upravo održane od 5. do 7. ožujka u kanadskom Edmontonu u organizaciji UN-ove Međuvladine komisije za klimatske promjene (IPCC), koja je okupila tisuću predstavnika gradova, znanstvenika i akademika iz cijelog svijeta. On objašnjava:

'Naš je cilj okupiti i usmjeriti istraživače, kreatore politike i industriju da počnu hitno i ozbiljno pripremati naše gradove, stanovnike i infrastrukturu za klimatske promjene.'

Prošle godine u Glasgowu također je održana Treća europska konferencija o prilagodbi klimatskim promjenama, na kojoj su bili i predstavnici Istarske županije i gradova Pule, Rovinja, Poreča, Pazina, Labina i Buzeta. Glave se okupljaju, ali na koncu sve ipak ovisi o spremnosti i volji političkih moćnika.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Komentari čitatelja 3

Prikaži sve
  • yukay

    17.03.2018 16:27

    Iz godine u godinu,...svaki put isti scenarij. Tko god bi,..obećao, a obećanje ,.....zna se! Kod nas kataklizme nisu glavni uzročnik ovog "s...a!!!!"

  • ironduke62

    18.03.2018 09:47

    Eh, draga Davorka, daleko je Newcastle...bit će da tamošnji znanstvenici nisu uspjeli saznati da Zagreb ima retenciju Lonjsko polje, u koju se pušta voda iz Save ako dosegne kritičnu razinu i ugrozi grad. Upravo zbog katastrofalne poplave iz 1964. planiran je i proveden takav sustav zaštite. Ret...

  • bacenheider

    17.03.2018 16:44

    bez obzira koja politicka opcija bila na vlasti,a kod izdavanja gradevinskih dozvola mora se dobro i debelo platiti Hrvatskim vodama.za sto oni koriste taj novac?

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi