ne krško

Fond: Hrvatska nije ugrožena radioaktivnim otpadom, tvrdnje vijećnika SMŽ su netočne

  • Autor: V. B./Hina
  • Zadnja izmjena 21.04.2020 18:29
  • Objavljeno 21.04.2020 u 18:29
NE Krško

NE Krško

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec

Na prošlotjedno pismo oporbenih vijećnika sisačko-moslavačke Županijske skupštine koji se protive izgradnji odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori reagirao je Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada NE Krškog ističući da je riječ o nizu netočnih i neprovjerenih tvrdnji

"U prenesenom priopćenju navodi se niz netočnih i neprovjerenih tvrdnji, kao i insinuacija da se radi o zakulisnim radnjama koje država poduzima u svezi sa zbrinjavanjem radioaktivnog otpada", navodi u današnjem reagiranju Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva NE Krškog.

U prošlotjednom priopćenju oporbeni vijećnici Mosta i HSS-HSP-a su ocijenili da se sve radi u vrijeme pandemije koronavirusa, daleko od očiju javnosti, bez konzultacija sa stanovnicima Banovine. "Ministarstvo energetike i zaštite okoliša je 31. ožujka 2020. predalo vojarnu Čerkezovac Fondu za financiranje razgradnje NE Krškog i zbrinjavanje radioaktivnog otpada, a sve kako bi se stanovnike Banovine stavilo pred gotov čin", naveli su priopćenju prošli tjedan oporbeni županijski vijećnici.

Fond danas ističe da je preuzimanje lokacije na korištenje javno objavljeno na njegovim internetskim stranicama te priopćenjem za javnost na dan primopredaje. Lokacija je odabrana odlukom Hrvatskoga sabora, a Nacionalnim programom provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenoga nuklearnog goriva određena je lokacija bivšega vojnog skladišta Čerkezovca kao preferentna lokacija za uspostavu centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, stoji u priopćenju.

U priopćenju Fond navodi i da je u u listopadu 2019. radi informiranja i uključivanja lokalne zajednice u projekt, na njegovu inicijativu, organizirana sjednica Općinskog vijeća Dvora na kojoj su vijećnici "odbili prisustvovati predstavljanju predstojećih aktivnosti".  Fond i danas žali zbog takvog postupka vijećnika.

U priopćenju Fonda se tvrdi i kako Hrvatska nije ugrožena radioaktivnim otpadom smještenim u neposrednoj blizini granice jer se on skladišti po svim pravilima struke pri čemu se poštuju sigurnosne procedure.

Kako se navodi u priopćenju, "cijena zbrinjavanja radioaktivnog otpada u Sloveniji nije u fokusu zato što se radi o djelomičnom rješenju problema zbrinjavanja radioaktivnog otpada Hrvatske". Naime, dodaje se, Slovenija je odbila primiti radioaktivni otpad koji je nastao na području Hrvatske (institucionalni otpad) u zajedničko odlagalište na području Slovenije. "Čak i u slučaju da se radioaktivni otpad iz NE Krškog zbrine u Sloveniji, i dalje ostaje pitanje institucionalnog otpada u Hrvatskoj za koji bi svejedno bilo potrebno uspostaviti centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada", navodi Fond u priopćenju.

Dodaje se kako je točno da dogovor o zajedničkom rješenju zbrinjavanja radioaktivnog otpada sa Slovenijom još nije postignut zato što nije postignut dogovor o zbrinjavanju institucionalnog otpada (medicina, industrija, znanost, vojna i javna uporaba) u Hrvatskoj, koji se mora zbrinuti.

U priopćenju se navodi i da Općina Krško naknadu prima kao općina u kojoj je smještena NE Krško, u sklopu koje je i skladište niskoradioaktivnoga, srednjeradioaktivnoga i visokoradioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva. Iz Fonda ističu pak da je naknada od osam milijuna kuna za hrvatsku lokalnu zajednicu predviđena kao državni poticaj za njezin gospodarski razvoj i poboljšanje životnih uvjeta. Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada je skladište niskoradioaktivnoga i srednjeradioaktivnog otpada koje nije nuklearni objekt, ističe se.

Fond naglašava i da se tijekom 2019. ulagalo u projekte razvoja lokalne zajednice, pa je tako izrađena analiza trenutačnog stanja u poljoprivredi na području općine Dvora, analiza stanja javnog zdravstva u županiji, a u tijeku je izrada studije o razvojnim mogućnostima te općine. Tijekom 2015. i 2016. održane su javne rasprave u Dvoru i Zagrebu, a provedene su i sa Slovenijom i BiH.

 "Jedna od tvrdnji koja se vrlo često i vrlo glasno plasira u javnost je apsolutno netočna, a to je da je javnost obmanuta i da nije informirana", ističu iz Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva NE Krškog.

 Fond ocjenjuje da  je najveća prepreka u odnosu s lokalnom zajednicom i u prekograničnoj suradnji upravo širenje niza dezinformacija,i potpuno neistinitih tvrdnji koje se plasiraju u javnost. Nepotrebno se širi panika i strah među stanovništvom, a samim time "opstruira se i informiranje javnosti od struke, znanstvenika i profesionalaca, a prostor se daje paušalnim izjavama koje potiču nerazumijevanje materije", stoji, među ostalim, u reagiranju koje je potpisao direktor Fonda Hrvoje Prpić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!