Europska komisija zatražila je od Ukrajine da ubrza radove na popravku naftovoda Družba kako bi se ublažila kriza izazvana dvostrukim vetom Mađarske, koji je stopirao zajam od 90 milijardi eura Ukrajini i novi krug sankcija protiv Rusije.

Istodobno, Janaf koji počinje u Hrvatskoj i povezuje nekoliko zemalja Srednje Europe, pojavio se kao najodrživija alternativa za opskrbu Mađarske i Slovačke naftom.

"Kao strateško energetsko središte Europske unije i jedina sigurna ruta opskrbe sirovom naftom za Srednju Europu, Janaf je spreman zadovoljiti pune godišnje potrebe rafinerija u Slovačkoj i Mađarskoj", poručili su iz istoimene tvrtke.

Sličan zaključak donesen je u Bruxellesu nakon sastanka tehničkih stručnjaka iz svih država članica, koji je sazvan kako bi se riješio spor oko Družbe, piše Euronews.

Ne postoji rizik za opskrbu EU

Naftovod iz sovjetskog doba teško je oštećen 27. siječnja u napadu koji se pripisuje Rusiji. Prošli tjedan, i Mađarska i Slovačka, koje primaju sirovu rusku naftu putem Družbe zahvaljujući izuzeću od sankcija na neodređeno vrijeme, optužile su Ukrajinu za "ucjenu" zbog prekida opskrbe. Budimpešta je otišla dalje objavom dvostrukog veta.

Od tada su dvije zemlje bez izlaza na more oslobodile svoje zalihe nafte za hitne slučajeve, koje su prema zakonodavstvu EU, namijenjene pokrivanju najmanje 90 dana neto uvoza.

"U ovoj fazi ne postoji neposredan rizik za sigurnost opskrbe EU. Postoji alternativni put opskrbe koji Mađarska i Slovačka mogu koristiti, a to je naftovod Janaf iz Hrvatske. Hrvatska je na sastanku potvrdila da se sirova nafta koja nije ruska transportira naftovodom Janaf do Mađarske i Slovačke", rekao je glasnogovornik Komisije u srijedu nakon sastanka stručnjaka.

Iako Janaf ima dovoljan kapacitet za zadovoljavanje godišnjih potreba za naftom Mađarske (5,75 milijuna tona) i Slovačke (4,66 milijuna tona godišnje), dvije zemlje inzistiraju na svom pravu da dobivaju znatno jeftiniju rusku sirovu naftu koju su ugovorile putem naftovoda Družba.

Mađarski veto

Prema Komisiji, Hrvatska ispituje mogućnost "može li zakonito prihvatiti rusku sirovu naftu u svojoj luci Omišalj, unatoč sankcijama EU i SAD-a", ali još nije donesena nikakva odluka po tom pitanju.

"Na kraju krajeva, važno je da će postojati nafta koja se može isporučiti Mađarskoj i Slovačkoj kako bi se zadovoljili njihovi zahtjevi. A ako možemo pronaći alternative ruskoj nafti, to bolje, i onda nemamo problema sa sankcijama", poručio je glasnogovornik EK.

Spor oko naftovoda Družba i mađarski veto uvelike su zasjenili posjet predsjednice Komisije, Ursule von der Leyen, Kijevu povodom četvrte godišnjice ruske invazije na Ukrajinu. Očekivalo se da će Von der Leyen objaviti konačno odobrenje zajma od 90 milijardi eura i 20. paketa sankcija. Na kraju nije učinila ni jedno ni drugo.

"Ruski napadi na naftovod Družba imali su izravan utjecaj na europsku energetsku sigurnost. Tražimo da se ubrzaju popravci naftovoda Družba nakon ruskih napada", rekla je predsjednica Komisije.

Zelenski ništa ne obećava

Govoreći uz nju, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije se obvezao na vremenski okvir za popravke. Umjesto toga, upozorio je na rizike na terenu.

"Kada obnavljate, Rusija ponovno napada. Znate kako Rusija koristi ove napade na našu kritičnu civilnu infrastrukturu. I zato su ljudi ranjeni. Pa zašto? Za što obnavljati? Da izgubimo više ljudi? Mislim da je ovo vrlo velika cijena. To je to", rekao je Zelenski. 

Iako Ukrajina nije sudjelovala na sastanku stručnjaka, dostavila je dokument, u kojem se navodi da "aktivno provodi radove na popravku i obnovi".

"Mjere sigurnosti i stabilizacije nastavljaju se usred svakodnevnih prijetnji novim raketnim napadima. Ukrajinska strana zainteresirana je za što bržu obnovu tranzita unutar dostupnog pravnog okvira", navodi se u dokumentu.

U dokumentu se također osuđuje "neprihvatljivost ultimatuma i političkog pritiska" Mađarske i Slovačke, "koji idu na ruku agresoru".

Ultimatumi iz Mađarske i Slovačke

Prošli tjedan Budimpešta i Bratislava najavile su zaustavljanje izvoza dizela u Ukrajinu. Bratislava je također izjavila da će prekinuti hitnu opskrbu električnom energijom. U srijedu je mađarski premijer Viktor Orbán rekao da će rasporediti vojnike kako bi zaštitili naftnu infrastrukturu i uspostavili zonu bez dronova u blizini granice s Ukrajinom.

"Ovo neviđeno zatvaranje ima političke, a ne tehničke uzroke. Mađarsku se ne može ucjenjivati", naveo je Orbán na društvenim mrežama.

Sukob je stavio Bruxelles u iznimno kompliciran položaj. S jedne strane, Komisija je dužna osigurati energetsku sigurnost svih država članica. S druge strane, odlučna je brzo osigurati Ukrajini zajam od 90 milijardi eura koji su čelnici EU-a dogovorili u prosincu.

Novi sloj drame dodaje se uoči općih izbora u Mađarskoj 12. travnja, gdje Orbán sve više zaostaje u anketama. Protivljenje Kijevu i Bruxellesu istaknuta je tema njegove kampanje.

Dužnosnici EU izrazili su suosjećanje s teškom situacijom Ukrajine, koja ih onemogućuje da se obvežu na vremenski okvir reparacija, nadajući se da će, osim javnih izjava, prevladati pragmatizam kako bi se osigurao popravak naftovoda i deblokiranje zajma. Kijevu je potrebna nova injekcija strane pomoći već u travnju.

S druge strane, MOL i Janaf su se dogovorili oko početka testiranja kapaciteta naftovoda od Omišlja do Bratislave. Obje tvrtke će raditi na stres-testovima, a sve će promatrati neovisni međunarodni tim stručnjaka.