Nakon što je, barem zasad, razriješena saga oko opskrbe Srbije sirovom naftom, na pomolu je nova slična situacija. Slovačka je proglasila izvanredno stanje zbog nedostatka ruske nafte i s Mađarskom odlučila prekinuti sav izvoz dizela u Ukrajinu, posegnuti za naftom iz državnih zaliha te zaprijetiti i prekidom izvoza struje, čak i plina, u zemlju kojom već četiri godine hara rat.

Rješenje za ovu kriznu situaciju opet vide u Janafu, ali i dalje ostaju pri svojoj tezi da je on skup i nedovoljan za njihove potrebe. Jasno, ponovno je počelo prepucavanje između hrvatskih te mađarskih i slovačkih vlasti. Dok ministar Ante Šušnjar uvjerava da Janaf ima dovoljne kapacitete za zadovoljavanje potreba rafinerija u Szazhalombatti i Bratislavi, Mađari i Slovaci traže od Hrvatske da dozvoli transport ruske nafte kroz Janaf, pozivajući se na izuzeće u europskim sankcijama.

Mađari su poručili da su naručili pola milijuna tona nafte koja bi trebala tankerima stići do Omišlja. Slovaci su postupili nešto razboritije pa su naručili sedam tankera libijske, arapske i norveške nafte, a ona bez problema može ići Janafom do Bratislave. No tvrde da će to biti pet puta skuplje nego dosad.

'Janaf ima kapacitet da pokrije ovo. Nekoliko su puta to dokazali. Naravno da se Slovacima ne isplati transportirati preko Janafa, to je sigurno viša cijena. Te dvije rafinerije i dalje ne rade punim kapacitetom, ali ne vjerujem da će one stati s radom ili da će raditi s puno manjim kapacitetom', ističe energetičar Igor Grozdanić u razgovoru za tportal.

Uzrok cijeloj ovoj zavrzlami je bombardiranje naftovoda Družba negdje u Ukrajini. Kad je ta zemlja krajem siječnja izvijestila o šteti, počeli su pritisci iz Mađarske na Hrvatsku, ali i na Europsku komisiju da im se omogući transport ruske nafte kroz Janaf. No Mađari i Slovaci ne smatraju da postoji šteta na naftovodu. Štoviše, slovački premijer Robert Fico tvrdi da ima obavještajne podatke o tome da je naftovod saniran.

Politička priča

Stoga iz Budimpešte i Bratislave govore da je dotok ruske nafte prekinut političkom odlukom Ukrajine, a slična se retorika mogla čuti i iz Kremlja, koji se u ovoj situaciji pravi da se drži po strani. 'Naravno, postoji određena količina energetske ucjene Ukrajine prema članici EU-a Mađarskoj', rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Prvo pitanje koje se nameće tiče se stvarne štete na naftovodu Družba. Iako ona navodno postoji, nije isključeno to da su Mađarska i Slovačka prihvatile ruski narativ te prst krivnje uperile u Ukrajinu. Ionako je poznato da su te dvije zemlje najveći protivnici ulaska Ukrajine u EU-u, ali i izdvajanja znatnih financijskih sredstava za vojnu pomoć toj zemlji.

'Mislim da je odgovornost podijeljena. Velik je tu rizik za Ukrajinu jer im MOL i Slovnaft isporučuju gorivo. Zelenski sigurno zna – ako zaustavi Družbu, oni će im to vratiti i to uopće nije pametno s njegove strane, ako se to zaista događa. MOL dobro naplaćuje taj dizel Ukrajincima, to im je tržište, a Ukrajina treba taj dizel i mislim da se Zelenski ne bi tu kockao. Mislim da je Družba oštećena u ratu s obje strane. Ne vjerujem da su Rusi to namjerno napravili, ali nisam siguran ni da su Ukrajinci to namjerno napravili jer oni tu više gube nego Rusi', smatra Grozdanić.

U cijeloj političkoj priči važan su faktor i parlamentarni izbori 12. travnja u Mađarskoj. Kako sad prema anketama stoje stvari, Viktor Orban mogao bi izgubiti vlast nakon 16 godina. Grozdanić smatra da se Zelenski kocka ako je zaista blokirao isporuku nafte prema Mađarskoj uoči izbora jer bi Orban na tome mogao politički profitirati.

'Ovo što se događa vjetar je u leđa Orbanu, pa on može reći da je okružen neprijateljima s istoka, zapada i juga. Ako ovo Zelenski radi namjerno, previše se kocka baš zbog ovih izbora', uvjeren je Grozdanić.

Novi front sukoba

Europska komisija, iako je u ponedjeljak dobila mađarsku zamolbu da omogući transport ruske nafte preko Janafa, zasad se drži podosta neodređeno. Iz Bruxellesa su stigle poruke o tome da razmatraju situaciju i procjenjuju koje je najbolje rješenje. Dodaju i da će o ovoj temi sljedeće srijede održati sastanak. No o tome je li ijedna zemlja podnijela zahtjev za izuzećem od sankcija za uvoz ruske nafte, kao ni hoće li tu dozvolu dobiti – zasad ni riječi.

Upravo je ruska nafta otvorila novi front sukoba između Hrvatske i Mađarske. Nakon što je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto poručio da je opskrba sigurna jer je MOL naručio transport nafte koja će 'stići u hrvatsku luku do početka ožujka, odakle se može dovesti u Mađarsku u roku od pet do deset dana', naravno pod uvjetom da Hrvatska 'poštuje europska pravila', iz našeg Ministarstva gospodarstva stigla je poruka da 'ne postoji nikakav poseban politički dogovor niti povlašteni aranžman između Republike Hrvatske i mađarske strane po pitanju transporta ruske nafte. U Republiku Hrvatsku može ući isključivo nafta koja je u potpunosti usklađena s važećim sankcijskim pravilima Europske unije i OFAC-a'.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar je u prepisci na X-u sa Szijjartom i slovačkom ministricom energetike Denisom Sakovom bocnuo Mađare istaknuvši da je ruska nafta ionako 30 posto jeftinija od nafte s drugih tržišta, a da pritom transportne marže čine samo jedan posto ukupnih troškova nabave nafte, čime je praktički ogolio motiv pritisaka koji traju na Janaf već dulje vrijeme, a intenzivirali su se u proljeće prošle godine.

'Moje je mišljenje da se stvara umjetni kaos. Ipak je rat. Mađari cijelo vrijeme dosta dobro prolaze, stalno blefiraju i pritišću. To je modus operandi, cijelo vrijeme im prolazi i to je vrlo dobitni model. Oni su proširili glas da će čitava mađarska ekonomija pasti ako te dvije rafinerije ne budu radile, što nije istina. Ne vjerujem da te dvije rafinerije neće raditi. Možda neće raditi punim kapacitetom, ali će moći opskrbljivati tržište Mađarske i Slovačke. Osim toga, te rafinerije nisu samo za njih, već one opskrbljuju Hrvatsku, Sloveniju, dio Austrije, Ukrajinu i još su stigli izvoziti Srbiji. Te dvije rafinerije stvorene su za sigurnost opskrbe gorivom cijele srednje, pa čak i zapadne Europe', ustvrdio je energetičar Grozdanić.

Hoće li Hrvatska učiniti uslugu Mađarima?

Kako je upravo situacija u kojoj se nalaze Slovačka i Mađarska jedini argument za izuzeće od zabrane uvoza ruske nafte, jasno je zbog čega se inzistira na tome da Hrvatska 'zgriješi'. Naime obje zemlje nemaju izlaz na more, a jedini transportni pravac blokiran im je u Ukrajini.

'Ako se opskrba sirovom naftom putem naftovoda iz Rusije u državu članicu bez izlaza na more prekine iz razloga koji su izvan kontrole te države članice, na temelju iznimnog privremenog odstupanja trebalo bi dopustiti uvoz sirove nafte iz Rusije koja se prevozi morskim putem u tu državu članicu do ponovne uspostave opskrbe putem naftovoda ili dok Vijeće ne odluči da se zabrana uvoza sirove nafte koja se isporučuje naftovodom treba primjenjivati u odnosu na tu državu članicu', glasi izuzeće od sankcija na koje se pozivaju Mađarska i Slovačka.

Sve podsjeća na relativno nedavni slučaj s Naftnom industrijom Srbije, koja je, podsjetimo, zbog 56-postotnog udjela ruskih tvrtki u svojoj vlasničkoj strukturi podlegla američkim sankcijama i na tri mjeseca ostala bez nafte. Srbiju je tad spasio interventni uvoz, ali i, pazite sad, MOL odlučivši kupiti višak spornih ruskih udjela u NIS-u.

Za nastavak transporta putem Janafa pobrinula se, između ostalih, hrvatska Vlada. Potvrdio je to sam premijer Plenković. No hoće li Hrvatska učiniti uslugu Mađarima? Iako ni Szijjarto ne želi da se to tako shvaća, zasad se čini da ipak neće, no Grozdanić je ionako u više navrata ponovio da je riječ o velikoj igri.

'Ovo što se dogodilo sa Srbijom, to je bila neruska nafta za opskrbu rafinerije koja proizvodi za srpsko tržište. Bilo je financijskog efekta, ali i toga da se ne poremeti opskrba Srbije. Napraviti ovo zbog Mađarske – to je pitanje za politiku. Osobno to ne bih učinio. Jednokratno bi se to možda i moglo učiniti, ako je stvarno ugrožena opskrba Slovačke i Mađarske. To je dosta hipotetski. Na kraju krajeva, opet je Europska komisija ta koja treba preuzeti odgovornost na sebe i može definirati mogu li Mađari i Slovaci uzeti tu naftu. Mislim da se Hrvatska tu ne bi trebala puno miješati', tvrdi Grozdanić.

Previše otvorenih pitanja

Europa se ionako obvezala do sljedeće godine u potpunosti odreći ruskih energenata. U tom svjetlu su i donesene sankcije zbog kojih sad Mađari i Slovaci traže novo izuzeće. No Grozdanić postavlja pitanje što će se dogoditi kad završi rat u Ukrajini? Dodaje i da se treba zapitati dokad će EU raditi ustupke, što zbog cijena nafte, a što zbog 'mira u kući', u što spada i ova situacija.

Mi smo se pak zapitali kako bi cjelokupna situacija mogla utjecati na Hrvatsku. MOL je ipak većinski vlasnik Ine, naše najveće naftne kompanije, koja drži i najveći udio u maloprodaji naftnih derivata u Hrvatskoj, a vlasnik je i rafinerije u Rijeci te ona u ožujku nakon dugotrajnog remonta kreće u probni rad.

'Vjerujem da ne možemo ostati bez goriva, da to zasad nije problem. Bilo je i težih situacija pa opskrba gorivom nikad nije došla u pitanje', uvjeren je domaći energetičar.

Dodaje da se ne trebamo brinuti ni oko cijena. To potkrepljuje još jedna objava ministra Šušnjara na društvenim mrežama. On je, naime, naveo da su benzin i dizel na tržištima koje pokriva MOL najjeftiniji upravo u Hrvatskoj, a najskuplji u Slovačkoj i Mađarskoj, iako one i dalje za opskrbu domaćeg tržišta koriste pretežno jeftinu rusku naftu.

'To je slobodno tržište, a naše cijene su dosta niže, dapače vrlo niske. No to znači da smo dosta zrelo tržište i da kod nas nema problema s opskrbom. Inače, u Slovačkoj su uvijek bile više cijene goriva. Ne vidim razlog za to, to je vjerojatno politička igra koja nema baš veze s tržištem', rekao je Grozdanić.

Kako bilo, čini se da će se i ova situacija rasplesti u nekom trenutku. Kad će to biti, teško je reći, ali prijelomni trenutak bi, ocjenjuje Grozdanić, mogli biti izbori u Mađarskoj. O tome ovisi i opskrba ukrajinske vojske, s obzirom na to da se velik dio ratnog stroja pogoni dizelom. Jasno je onda da Mađarskoj treba ukrajinsko tržište, koje je poprilično lukrativno, a da Ukrajini treba dizel da bi se obranila od Rusa.

Dovoljno se vratiti u povijest i prisjetiti se blokada isporuke ruskog plina u Europu. Svakog siječnja bi se ventili u Ukrajini zavrnuli te bi nakon višetjednog političkog natezanja oko plaćanja plin ponovno potekao. Situacija s naftom podsjeća na to, ali okolnosti su ovog puta ipak znatno teže, kao i potencijalne posljedice.