Jakovina podsjeća kako prije četiri godine mnogi nisu vjerovali da će sukob potrajati ovako dugo, iako su pojedine britanske i američke obavještajne službe upozoravale na mogućnost eskalacije, prenosi Net.hr. Rat u Gruziji 2008. i okupacija Krima bile su kratke operacije, dok je sadašnja situacija, kaže, ‘apsolutno tragična i dramatična za Europu’.

Ipak, posjet europskih lidera Kijevu pokazuje da unutar Europe i dalje postoji određeno jedinstvo i kapacitet za zajedničko djelovanje, uključujući financiranje ukrajinske kupnje oružja. Sjedinjene Države, dodaje, više nisu prisutne kao prije - pomažu obavještajno, ali nema američkog oružja osim onoga koje kupuju europske zemlje.

O stanju u Ukrajini

Govoreći o stanju u Ukrajini, Jakovina smatra da rat svakodnevno ostavlja teške posljedice na društvo. Hladna zima, višednevni nestanci struje i vode te problemi u stambenim zgradama snažno pogađaju civile. Posljedice su vidljive i u padu nataliteta te činjenici da je oko četiri milijuna ljudi iz okupiranih područja izbjeglo na zapad.

‘Kako će ta budućnost izgledati, to je dramatično’, upozorava, naglašavajući da će zemlji trebati još veća pomoć. Unatoč svemu, procjenjuje da Ukrajina zasad nije izgubila volju za otporom, osobito nakon manjih uspjeha na bojištu posljednjih dana. U Europi je, kaže, i dalje snažan stav da se granice ne smiju mijenjati silom, iako je taj princip dodatno zakompliciran nedavnim raspravama oko Grenlanda.

Pregovori u Ženevi

O mogućim pregovorima u Ženevi Jakovina je oprezan. Američki predsjednik Donald Trump želi dogovor do ljeta, no povjesničar zasad ne vidi ozbiljan napredak. Podsjeća i na Trumpovu raniju tvrdnju da bi rat riješio za 24 sata. Očekuje da će američki predsjednik ponovno isticati svoju mirotvornu ulogu i spominjati ‘osam zaustavljenih sukoba’, uključujući Kosovo i Srbiju. Trump je, dodaje, i sam priznao da je ukrajinski rat složeniji nego što je mislio te da je ‘šteta da mnogi ginu’.

Jakovina upozorava i na političke napetosti unutar Zapada. Dio država protivi se čvrstom europskom stavu prema Ukrajini, dok Sjedinjene Države, kaže, istodobno podupiru ekstremno desne stranke u Europi - iste one koje je ranije podržavala Putinova Rusija.

Kao primjer blokada navodi Slovačku, čiji je stav prema sankcijama blaži od mađarskog. U Mađarskoj se očekuju izbori sredinom travnja i postoji mogućnost promjene vlasti, ali to, naglašava, nije sigurno. U Bruxellesu se zato računa da bi eventualna politička promjena u Budimpešti mogla odblokirati dio pomoći Ukrajini.

Govoreći o europskoj perspektivi Kijeva, Jakovina smatra da bi EU bila sigurnosno snažnija kad bi Ukrajina bila pridružena, no punopravno članstvo je malo izgledno jer bi u nekim državama, poput Francuske, trebalo provesti referendum o proširenju. Zato poziva na jasniju komunikaciju o realnim opcijama.

O Bliskom istoku

Na Bliskom istoku situacija je također napeta. Nakon prvog sastanka Trumpova odbora za mir pojavile su se spekulacije o mogućem sukobu s Iranom. Jakovina primjećuje da veliko gomilanje snaga u Perzijskom zaljevu teško može proći bez reakcije.

‘Malo je vjerojatno da neće biti neke reakcije’, kaže, ali naglašava da Iran nije Venezuela i da se odluke još važu. Pregovori između Teherana i Washingtona, dodaje, zasad napreduju lakše nego oni o Ukrajini.

Na kraju se osvrnuo na nedavni boravak u Panami, još jednoj točki Trumpova interesa. Tamošnje vlasti nedavno su izvlastile kinesko-hongkonšku tvrtku koja je upravljala dijelovima luka na obje strane kanala, a uklonjen je i kineski spomenik nakon isteka dvadesetogodišnje koncesije. Ipak, kaže Jakovina, lokalno stanovništvo ideju o vraćanju Panamskog kanala SAD-u smatra nevjerojatnom.

Podsjeća da je kanal 2007. znatno proširen u odnosu na stanje iz 1999., pa bi takav scenarij bio teško zamisliv. Kako mu je rekao jedan panamski Hrvat: ‘Bi li Francuzi uzimali natrag Kip slobode koji su dali?’ — jednom predano, zaključuje, teško se vraća.