Devet država koje imaju nuklearno naoružanje lani je na svoje nuklearne arsenale potrošilo gotovo deset milijardi dolara (11 posto) više nego 2023., izvijestila je Međunarodna kampanja za zabranu nuklearnog naoružanja (ICAN)
Navedene države ukupno su na svoje nuklearno oružje u 2024. potrošile 100,2 milijarde dolara, što je 3169 dolara po sekundi. U proteklih pet godina, od 2020. do 2024., te su zemlje izdvojile 415,9 milijardi dolara za svoje nuklearne arsenale, navodi se u izvještaju ICAN-a.
SAD opet potrošio više nego svi ostali zajedno
Sjedinjene Države ponovno su potrošile više nego ostalih osam država zajedno, odnosno 56,8 milijardi dolara ili deset posto više nego 2023. Drugi najveći potrošač u 2024. bila je Kina s 12,5 milijardi dolara, a treće je po potrošnji, s iznosom od 10,4 milijarde dolara, bilo Ujedinjeno Kraljevstvo.
vezane vijesti
Sve su nuklearne sile povećale svoju nuklearnu potrošnju, od Izraela (2 posto) i Indije (3 posto) do Pakistana (18 posto) i Ujedinjenog Kraljevstva (26 posto).
U pet godina na nuklearni arsenal potrošeno 415,9 milijardi
U proteklih pet godina, od 2020. do 2024., ove su zemlje potrošile 415,9 milijardi dolara na svoje nuklearne arsenale, pri čemu opet prednjači SAD s 233,6 milijardi, a druga je Kina s 54,9 milijardi. Slijede Rusija (35,7 milijardi), Ujedinjeno Kraljevstvo (37,8) i Francuska (29,2), dok listu zatvaraju Indija (11,9), Izrael (5,3), Pakistan (3,7) i Sjeverna Koreja (3,7 milijardi dolara).
Ugovori o nuklearnom oružju vrijedni su najmanje 463 milijarde dolara, od kojih neki ne istječu desetljećima, a u 2024. godini dodijeljeno ih je novih u vrijednosti od najmanje 20 milijardi dolara. Mnoge tvrtke koje su imale koristi od ove velikodušnosti uložile su velika sredstva u lobiranje kod vlada, potrošivši 128 milijuna dolara na te napore u SAD-u i Francuskoj, dvjema zemljama za koje su dostupni podaci o tome.
Nuklearni rat nikada se ne može dobiti
Taj se novac rasipa, naglašavaju iz ICAN-a, s obzirom na to da se nuklearne sile slažu da se nuklearni rat nikada ne može dobiti i da se nikada ne bi trebao voditi. To također preusmjerava resurse sa stvarnih ljudskih prioriteta - 100 milijardi dolara moglo se iskoristiti za financiranje mjera za rješavanje prijetnji koje klimatske promjene i gubitak životinjskih i biljnih vrsta predstavljaju našoj sigurnosti ili za poboljšanje osnovnih javnih dobara, poput zdravstvene zaštite, stanovanja i obrazovanja.
ICAN-ov cilj je zabrana nuklearnog naoružanja
Skup nevladinih udruga iz stotinu država, sa sjedištem u švicarskoj Ženevi, čini ICAN. Cilj organizacije je zabrana i eliminacija nuklearnog naoružanja, zbog čega je 2017. dobila Nobelovu nagradu za mir.
U vrijeme u kojem se Ujedinjeni narodi suočavaju s velikim rezovima u financiranju, iznos koji je ovih devet zemalja potrošilo na svoje nuklearne arsenale u 2024. pokrio bi UN-ov proračun gotovo 28 puta.
SAD i Kina povećali broj bojevih glava
Valja navesti da je SAD jedna od dvije države koja je povećala broj bojevih glava u odnosu na 2023., i to za 233, te ih sada ima 5277. Rusija i dalje drži prvo mjesto po njihovu broju, iako je on smanjen s 5580 na 5449. Kina je svoj arsenal povećala za stotinu bojevih glava, s 500 na 600.
Kako je tportal pisao prošle godine, nuklearne bojeve glave ubojito su oružje za masovno uništenje koje mogu uništiti cijele gradove i ubiti milijune ljudi, a osim toga ostavljaju dugotrajne negativne posljedice na okoliš u vidu radioaktivne kontaminacije. Korištene su samo dvaput u povijesti u ratne svrhe, krajem Drugog svjetskog rata, nad japanskim gradovima Hirošimom i Nagasakijem, u kojima je od posljedica eksplozije i radijacije koja je uslijedila umrlo između 100 i 250 tisuća osoba. Valja napomenuti da su bombe bačene na japanske gradove bile mnogo slabije nego što su to današnje. Imale su snagu od oko 15 i oko 20 kilotona, a snaga današnjih bombi mjeri se u stotinama kilotona i megatonima.
