FILOZOFIJA FILANTROPIJE

Buffet, Gates i Zuckerberg: Što stoji iza nove epidemije altruizma?

Bill-Gates,-Mark-Zuckerberg Warren Buffett

Bill-Gates,-Mark-Zuckerberg Warren Buffett

Izvor: tportal.hr / Autor: Reuters

Osnivač Facebooka, Mark Zuckerberg u utorak je ispunio naslovnice medija najavom da su on i njegova supruga Priscilla Chan, nadahnuti rođenjem kćeri, odlučili veliki dio svoje imovine darovati u dobrotvorne svrhe

Vijest je posebno snažno odjeknula jer su obećali da će se do kraja života odreći čak 99 posto svojeg bogatstva koje se trenutno procjenjuje na više od 45 milijardi dolara. Novac bi trebao biti uložen u borbu protiv bolesti kao što su ebola, HIV i polio, u obrazovanje, skrb o djeci, pristup internetu i sl.

Novi altruistički pokret

Mladi internetski genijalac u svojoj fascinantnoj filantropiji nije usamljen. Naime, kako je sam istaknuo, svojom odlukom on se pridružio brzo rastućoj zajednici svjetskih superbogataša okupljenih oko inicijative Giving Pledge koju su u lipnju 2010. službeno pokrenuli suosnivač Microsofta, najbogatiji čovjek svijeta Bill Gates te najuspješniji investitor i drugi najbogatiji čovjek svijeta, čuven investitor Warren Edward Buffet.

Buffet je najavio da će Zakladi Bill and Melinda Gates od svojeg ukupnog bogatstva koje se procjenjuje na oko 40 milijardi dolara darovati 29 milijardi, dok će još sedam darovati drugim zakladama. To je najveća donacija ikada zabilježena u povijesti. Čak i kada se uračuna inflacija, donacije Andrewa Carnegieja i Johna D. Rockefellera još uvijek su značajno manje. Gates je obećao da tijekom svojeg života u humanitarne svrhe darovati 95 posto svojeg bogatstva.

Kako piše na službenoj web stranici, inicijativa Giving Pledge predstavlja nastojanje da se najbogatiji pojedinci i obitelji svijeta potaknu da veći dio svojeg bogatstva daju za filantropske svrhe. Marguerite Lenfest, sudionica ranih susreta na kojima su se dogovarale vizije inicijative, predložila je 2009. na večeri u New York Public Library da 'bogati sjednu zajedno, odluče koliko novca trebaju za sebe i svoje potomke te smisle što će učiniti s ostatkom'.

Širenje inicijative

Buffett je objavio da planira potaknuti druge bogataše u SAD-u i u drugim zemljama širom svijeta da se uključe u projekt.

'Nadamo se da će Amerika, koja je najdarežljivije društvo na Zemlji, s vremenom postati još darežljivija', rekao je.

Do kolovoza 2015. u inicijativu se uključilo čak 137 milijardera, uglavnom Amerikanaca. Prema nekim procjenama samo prvih 40 donatora obavezalo se dati najmanje 125 milijardi dolara.

Filantropi bez Boga

Zanimljivo je da su Gates, Buffett i Zuckerberg, trojica ponajvećih filantropa na svijetu, barem po donacijama koje su odlučili dati, svi odreda ateisti.

Gates je u siječnju 1997. na pitanje novinara Timesa vjeruje li da u ljudskoj duši ima nešto posebno, možda čak božansko, odgovorio: 'Nemam nikakvih dokaza za to.'

Kasnije, u istom razgovoru, rekao je da u smislu izdvojenog vremena i resursa religija baš nije naročito djelotvorna. 'Ima puno više toga što mogu učiniti u nedjelju ujutro', objasnio je.

Roger Lowenstein, autor Buffettove biografije, piše da je on još od djetinjstva bio skloniji racionalizmu i skepticizmu nego vjeri i praznovjerju.

'Čak i u ranim godinama bio je previše matematičan i logičan za vjerovanje. Prihvatio je etičke temelje svojeg oca, ali ne i njegovo nevidljivo božanstvo', zapisao je Lowenstein u knjizi 'The Making of an American Capitalist'.

Slično vrijedi i za 26-godišnjeg Zuckerberga. Mada je odrastao u židovskoj obitelji i prošao bar micvu, još od 13. godine izjašnjava se ateistom. Svojeg opredjeljenja očito se ni najmanje ne srami jer mu je podatak da je ateist javno objavljen na profilu na Facebooku.

Poduzetnički pristup altruizmu

Nakon što je Zuckerberg objavio svoju odluku o donaciji, neki su izrazili svoje dvojbe zbog činjenice da nije točno specificirao u koje će svrhe novac ići. No čini se da genijalni vlasnik Facebooka dobro zna što čini – kome daje i za što. U čemu je stvar?

Prije svega važno je imati na umu da su veliki bogataši postali bogati, među ostalim, i zato što su znali pametno ulagati i raspolagati svojim novcem. A poznato je da se sredstva donirana u humanitarne svrhe često ne troše na najpametniji i najefikasniji način. Brojni suvremeni milijarderi-filantropi stoga su odlučili da će u većoj mjeri sami raspolagati svojim donacijama.

Koncept funkcioniranja Zaklade Bill and Melinda Gates Foundation obično se naziva poduzetničkim filantropizmom, a isto vrijedi i za Giving Pledge. Osnova takvog pristupa jest da se neke ideje i tehnike kapitalističkog poslovanja i vođenja financija primijene na postizanje filantropskih ciljeva.

Među ostalim, poduzetnički filantropizam nastoji eksperimentirati i istraživati nove mogućnosti u dobrotvornom radu. Ideja mu je također ostvarivati mjerljive rezultate te preraspoređivati novac raznim projektima u ovisnosti o njima. Uz financijska sredstva, zaklade ovog tipa nastoje ponuditi i intelektualni i ljudski kapital, a projekti su redovno dugoročni – uglavnom nisu kraći od tri godine jer im je ideja da za ozbiljne rezultate treba vremena.

Koncept se uglavnom temelji na tzv. efikasnom altruizmu, filozofiji i društvenom pokretu koji koristi dokaze i razum za pronalaženje najdjelotvornijih metoda kojima će se u svijetu postići najveći pozitivni pomaci.

Nova filozofija: raspoloživim učiniti najviše dobra

Pobornici efikasnog altruizma poput filozofa Williama MacAskilla, Petera Singera i Tobyja Orda, smatraju da bogati trebaju pomoći siromašnima te da u tome trebaju nastojati djelovati na najefikasniji mogući način – da za uloženi iznos dobiju učinak koji će donijeti najveću moguću promjenu nabolje.

MacAskill i Ord su 2009. godine utemeljili organizaciju Giving What You Can kojoj je cilj iskorjenjivanje ekstremnog siromaštva u zemljama u razvoju. Na to ih je dijelom potaknuo Singerov članak 'Famine, Affluence and Morality' iz 1972. Funkcioniranje Giving What You Can temelji se na dva ključna načela: 1) utjecaj humanitarnih aktivnosti dramatično varira, a može se mjeriti i 2) oni sretniji, koji žive u bogatim, razvijenim zemljama trebali bi davati solidan dio svojih prihoda najefikasnijim humanitarnim zakladama.

Prema web stranici Giving What You Can, organizacija temeljito procjenjuje učinkovitost humanitarnih zaklada, a od svojih članova traži da daruju najmanje 10 posto svojih prihoda. MacAskill, koji je profesor na Oxfordu, mada je još u 20-im godinama života, u svojoj knjizi 'Doing Good Better' ističe da svatko tko godišnje zarađuje više od 25.000 eura spada u pet posto najbogatijih ljudi svijeta što mu daje veliku mogućnost da stvari mijenja na bolje. On ne piše znači li to da bi svi oni trebali donirati, niti koliki bi to udio u primanjima trebao biti. No on se sam nedavno u intervjuu obavezao da će darivati svu svoju godišnju zaradu koja prijeđe 33.000 eura.

Kako bi razjasnio koncept efikasnog ulaganja, svoje čitatelje poziva da pokušaju zamisliti što bi učinili da imaju 100 dolara za darovati. U što bi uložili novac? Prije svega eliminira humanitarne zaklade čiji su ciljevi pomaganje u bogatim državama jer je lakše i mnogo jeftinije spašavati živote u siromašnim zemljama u kojima cijele obitelji žive od nekoliko dolara na dan, a čak ni bazični lijekovi i cjepiva nisu dostupni jer su preskupi. Naime, cilj je postići najveće moguće dobro s raspoloživim sredstvima!

Kritike koncepta Giving Pledge

Neki milijarderi iz drugih zemalja, osobito europskih, odbili su odazvati se pozivima Gatesa i ostalih iz Giving Pledgea da se uključe u njihove projekte. Ključni razlog koji navode jest drugačije viđenje funkcioniranja pravednog društva.

Jedan od najoštrijih kritičara Giving Pledgea je hamburški biznismen Peter Krämer koji je inače darovao milijune dolara za projekt 'Schools for Africa'. On smatra da je problem u tome što je američki sustav primjer socijalne neosjetljivosti jer omogućava da ultra bogati ljudi darivanjem u humanitarne svrhe izbjegavaju porez koji bi država mogla uložiti u ublažavanje rastućih socijalnih razlika.

'To je sve loš prijenos moći s države na milijardere. Dakle, nije država ta koja odlučuje što je dobro za ljude nego ono što bogati žele raditi. To je razvoj stvari koji smatram stvarno lošim. Koji legitimitet imaju ti ljudi da sami odlučuju kamo će odlaziti goleme količine novca?', pitao je Krämer u intervjuu za Spiegel.

Kako će se trošiti Zuckerbergov novac?

Zuckerberg ne namjerava u nekoj skoroj budućnosti napustiti Facebook. Kreirao je zakladu Chan Zuckerberg Initiative, LLC koja će kontrolirati sve dionice i izdvajanja iz njih. Trenutno se njihova ukupna vrijednost procjenjuje na oko 46 milijardi dolara. Zaklada će biti potpuno pod njegovom kontrolom što će mu omogućiti da ulaže u projekte koje će smatrati najprikladnijima - uglavnom za liječenje bolesti, poboljšanje obrazovanja i povezivanje ljudi. Koncept Giving Pledge ne podrazumijeva potpisivanje nekog službenog dokumenta kojim bi se vlasnik sredstava obavezao na davanje konkretnog iznosa u konkretne svrhe – on više predstavlja moralnu obavezu. Donacije će davati postupno tijekom života, a u prve tri godine one će iznositi najviše milijardu dolara godišnje.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!