najbolesniji u devet godina

Alarmantne brojke: 50 tisuća ljudi svaki dan na bolovanju!

  • Autor: Vedran Brkulj
  • Zadnja izmjena 08.03.2018 12:47
  • Objavljeno 08.03.2018 u 12:47
Ilustracija

Ilustracija

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec

U 2017. godini dnevno je zbog privremene nesposobnosti za rad s posla prosječno izostajalo 49.999 zaposlenih, što je 3,28 posto ukupno aktivnih osiguranika, govore podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Brojka od 50 tisuća ljudi koji prosječno dnevno izostaju s posla, odnosno stopa privremene nesposobnosti za rad (3,28 posto) najveća je u proteklih devet godina

Naime od 2009. godine, kada je stopa bila 3,45 posto (53.384 zaposlenih), do danas je bila u blagom padu.

Tako je 2010. iznosila 3,16 posto, 2011. 3,23 posto, 2012. 3,11 posto, 2013. 2,85 posto da bi 2014. pala na najnižu razinu od 2,76 posto. Unatoč brojnim kontrolama koje provodi HZZO, u 2015. godini stopa se penje na 3,03 posto, u 2016. na 3,06 posto, da bi lani stigla na 3,28, odnosno 50 tisuća ljudi koji su dnevno bili na bolovanju. Unatoč brojci od 50 tisuća ljudi, prošla godina nije bila najgora u proteklih deset godina.

Uz već spomenutu 2010. godinu, najgora je bila 2009., kada je stopa bolovanja iznosila 3,65 posto, odnosno 57.795 dnevno bolesnih ljudi.

Podaci HZZO-a otkrivaju da su građani u 2017. godini na bolovanju bili ukupno 15.599.777 dana, od čega na teret HZZO-a 8.178.892 dana, a na teret pravnih i fizičkih osoba 7.420.885 dana.

Iz analize HZZO-a proizlazi i da je za privremenu nesposobnost za rad, preko 42 dana, čija se naknada isplaćuje na teret HZZO-a, za ukupno 207.802 slučaja, te za 8.178.892 dana privremene nesposobnosti za rad prosječno trajanje bolovanja iznosilo 39,36 dana dok je bolovanje na teret poslodavaca iznosilo 8,95 dana.

Najviše razlozi za ostanak na bolovanju bile su bolesti povezane s  mišićno-koštanim sustavom i vezivnim tkivom, različiti specijalistički pregledi, pretrage, promatranja, kontrolni pregledi, operacije, kemoterapije, izloženost prenosivim bolestima, postupci umjetne oplodnje, sistematski pregledi, pregledi zbog profesionalnih bolesti, trudnoća, porođaj, provođenje fizikalne terapije i oporavci nakon operacija.

Slijede novotvorine, odnosno tumori i zloćudne bolesti, duševni poremećaji i poremećaji ponašanja, ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka te bolesti cirkulacijskog sustava.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Neven Bučevi/tportal.hr

Vikica Krolo, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), za tportal je kazala kako se ne može odgovornost za povećanu stopu bolovanja prebaciti na liječnike.

'Liječnici moraju vjerovati svojim pacijentima kad kažu da ih boli. Nismo policija HZZO-a da kontroliramo lažu li pacijenti ili ne. Mislim da povišena stopa bolovanja ovisi više o stanju u društvu nego o liječnicima. Upiranje prstom u liječnike obiteljske medicine ili pojačane kontrole HZZO-a u našim ordinacijama neće dati učinka. Mi smo dali konkretne prijedloge.

Bolovanje je pravo koje je država dala pacijentima. Odnos bolovanja je odnos između pacijenta i osiguravatelja. HZZO treba kontrolirati, ali ne u našim ordinacijama jer tako oduzimaju liječnicima vrijeme. Većina tih bolovanja je opravdana, ali uvijek ima i onih koji to nisu. HZZO treba kontrolirati svoje pacijente kod njihovih kuća', istaknula je Krolo.

Navodi da u svemu prste ima spora administracija jer neki pacijenti možda ne bi toliko bili na bolovanju da se na pretrage i terapije ne čeka mjesecima.

Gordana Deranja

Gordana Deranja

Izvor: Pixsell / Autor: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

'Pacijenta ne možete uputiti na posao dok u potpunosti ne utvrdite da je s njim sve u redu. Tu su i invalidske komisije, na čija se rješenja dugo čeka. Neke stvari u sistemu ne štimaju', kazala je Krolo, dodavši da ni u ostatku Europe mjere koje su bile usmjerene prema liječnicima nisu dale rezultata.   

Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca i pulskog Tehnomonta, smatra da su jedan od glavnih krivaca za povećanje bolovanja duge liste čekanja u bolnicama.

'Taj problem bi se dao jednostavno riješiti, a to je da se poveća opseg pretraga koje pacijenti mogu na teret HZZO-a obavljati u privatnim klinikama. Uz to, mislim da bi HZZO trebao češće i više provoditi kontrole. Razumijem liječnike koji ne mogu uzeti odgovornost i nekog ne poslati na bolovanje ako se on žali na određene probleme. Međutim poslodavci s druge strane znaju da i radnici ponekad uzimaju bolovanja kada dobiju povećani obim posla ili nove zadatke. I onda, dok se obave osnovne pretrage, to se da razvući.

Smatra da i poslodavci moraju biti više društveno odgovorni i osigurati svojim zaposlenicima redovite sistematske preglede.

  • +2

Bolnica

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

'U mojoj tvrtki, primjerice, omogućavamo radnicima i sklapanje polica osiguranja s privatnim osiguravateljima koje se mogu dobiti na rate - dobije se popust na količinu. Uz sistematski imaju tri specijalistička pregleda na koja se ne mora čekati. To je društveno odgovorno poslovanje. Na taj način smanjuje se broj dana na bolovanju, pa je to dobro i za radnika, ali i za tvrtku', zaključila je Deranja.   

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!