Završetak ovog desetogodišnjeg pothvata znači da će ovlašteni istraživači diljem svijeta imati pristup milijardama snimaka srca, mozga, trbušne šupljine, krvnih žila, kostiju i zglobova dobrovoljaca. Uz slike dolaze i medicinske povijesti te bogati podaci o njihovom genetskom profilu, zdravlju i načinu života, prenosi Guardian.

Dio slika koje je prikupio UK Biobank, a prati zdravlje pola milijuna ljudi u Velikoj Britaniji, već je doveo do ključnih otkrića – primjerice, o tome kako srce utječe na psihičke poremećaje i kako se pomoću snimaka mogu predvidjeti deseci bolesti. Rezultati upućuju na to da čak i male količine alkohola mogu biti štetne za zdravlje.

'Istraživači sada imaju nevjerojatan prozor u ljudsko tijelo', rekla je Naomi Allen, glavna znanstvenica u UK Biobanku. 'Prvi put mogu u zapanjujućim detaljima i na golemom uzorku proučavati kako starimo i kako se razvijaju bolesti. Nadamo se da će ta saznanja promijeniti način na koji svijet otkriva i liječi bolesti prije nego što se pojave simptomi.'

Detalji koji otkrivaju rizike za mozak i srce

Projekt je uključivao čak 12.000 snimaka po volonteru, otkrivajući veličinu, oblik i strukturu mozga, kostiju, srca i drugih organa, uz mjerenja gustoće kostiju i količine masnog tkiva. Ultrazvučni pregledi vratnih arterija tražili su začepljenja ili suženja koja povećavaju rizik od moždanog udara.

Paul Matthews, predsjednik grupe za snimanje UK Biobanka i profesor neuroznanosti na Imperial Collegeu u Londonu, ističe da su snimke toliko detaljne da znanstvenici mogu uočiti promjene u mozgu koje prethodno nisu bile vidljive, uključujući one koje ukazuju na veći rizik od demencije. 'Snimke otkrivaju razlike u veličini mozga koje su male poput čajne žličice vode ili nekoliko desetinki posto ukupnog volumena', kaže Matthews. Ta se metoda sada testira u okviru britanskog NHS-a.

Druge studije temeljene na snimkama otkrile su da konzumacija jedne do dvije jedinice alkohola dnevno mijenja veličinu i strukturu mozga, potencijalno pridonoseći gubitku pamćenja i razvoju demencije. 'Nažalost, ne postoji razina unosa alkohola koja je potpuno sigurna, a kamoli korisna za mozak', dodaje Matthews.

Mjerenja koja mijenjaju medicinu

Profesorica Patricia Munroe s Queen Mary Universityja u Londonu koristi snimke srca da bi istražila gene koji upravljaju njegovom funkcijom i strukturom. Zahvaljujući detaljima koji bilježe cikluse otkucaja srca, može proučavati kada i kako dolazi do poremećaja u njegovu radu.

Projekt također mijenja razumijevanje pretilosti i rizika od bolesti. Liječnici su se dugo oslanjali na indeks tjelesne mase (BMI) kako bi procijenili rizik od dijabetesa i srčanih bolesti, ali abdominalne snimke pokazuju da osobe s istim BMI-jem i opsegom struka mogu imati posve različitu raspodjelu masnog tkiva, što značajno utječe na rizik od srčanih problema.

UK Biobank sada ponovno skenira 60.000 volontera da bi se pratilo kako se mozak, tijelo i kosti mijenjaju godinama nakon prvog pregleda. Profesorica Louise Thomas sa Sveučilišta Westminster primijetila je šokantne rezultate na snimkama uzetim u razmaku od dvije godine. 'Količina visceralne masti, one 'loše', u trbuhu značajno se povećala. S godinama se i mišići sve više infiltriraju masnoćom', rekla je Thomas.

Medicinski napredak temeljen na ovim snimkama mogao bi transformirati postupke u zdravstvenom sustavu. Jedan od njezinih kolega razvio je automatizirani sustav za otkrivanje aneurizma, opasnih izbočenja na stijenki krvnih žila. Dok se muškarce već rutinski testira na to, isto se ne čini za žene, iako su kod njih ove promjene često ozbiljnije.

'Sada možemo raditi stvari koje prije nisu bile moguće. To je uistinu izvanredno', zaključuje Thomas.