Riječ je o maloj, ali visoko specijaliziranoj udruzi pilota dronova, uključenoj u sustav civilne zaštite, koja već godinama pruža tehničku podršku u kriznim situacijama diljem Hrvatske. No Vjesnikov neboder bio je izazov drukčije kategorije.

S obzirom na to da je riječ o objektu s ozbiljnim statičkim oštećenjem i opasno narušenom konstrukcijom, nijedan inženjer ne bi smio ući u njega prije preliminarne procjene. A upravo takvu procjenu trebali su omogućiti dronovi, odnosno njihove snimke.

Od trenutka u kojem je Hrvatski centar za potresno inženjerstvo poslao zahtjev, sustav civilne zaštite vrlo brzo je angažirao BSKS, udrugu koja već godinama pruža tehničku podršku u klimatskim i infrastrukturnim krizama diljem Hrvatske.

'Bespilotni sustavi u kriznim situacijama od svog osnutka kontinuirano surađuju sa svim sudionicima sustava civilne zaštite… tako i u ovom slučaju s Hrvatskim centrom za potresno inženjerstvo, kojem je zatrebala i naša asistencija', kaže nam Željko Riha.

Građen kao masivna armiranobetonska struktura, Vjesnikov neboder djeluje kao Faradayev kavez. Takve konstrukcije u pravilu blokiraju sve signale, uključujući radijski link između pilota i drona. Upravo zato je prvih nekoliko pokušaja ulaska završilo potpunim gubitkom kontrole, tumači Riha.

'Neboderi, kao i većina modernih građevina, kako je već sada javnost upoznata, imaju armiranobetonsku konstrukciju. Takav koncept, a sada je nažalost vidljiv i golim okom kada gledamo zgradu Vjesnika, stvara učinak Faradayevog kaveza, koji ne dopušta prodor elektromagnetskog polja, pa tako ni signala. Stoga je vrlo brzo naš koordinator ispostave Zagreb, Denis Diković, koji je upravljao dronom, utvrdio da se pri samom približavanju neboderu gubi signal', pojašnjava nam dopredsjednik udruge.

U tom trenutku postalo je jasno da će ulazak biti sve samo ne rutinska operacija.

'Bili smo izuzetno skeptični. Iako dosta vježbamo i u zatvorenim prostorima, bili smo svjesni izazova visine i konstrukcije Vjesnikovog nebodera, kao i same činjenice da ne znamo što nas očekuje u samom prostoru, od fizičkih barijera, kabela, daski i ostataka požara.

BSKS okuplja primarno pilote dronova (udaljene pilote) i sam altruizam naših kolega pomogao je i u ovoj situaciji. Kolega Denis Diković je izvrstan udaljeni pilot, posebice manjih FPV-ova, te se sam ponudio da odradi letačke zadaće sa svojim dronovima. On ih je uspio nadograditi, odnosno nadograditi komunikacijski sustav te je došlo do uspješnog ulaska bez gubitka signala.

U ovakvim situacijama idealno je koristiti dron koji bi bio samo za komunikaciju s onim koji ulazi u takav prostor, no nažalost, mi takvu opremu ne posjedujemo, pa smo se morali snaći', tumači Riha i dodaje: 'Istog momenta je kolega Diković javio da će ovo biti vrlo korisne snimke, a i dobili smo vrlo precizne upute gospodina Uroša iz Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo što im je potrebno i na što trebamo obratiti pažnju.'

Prvi put je tako bilo moguće detaljno sagledati stanje nosivih stupova, zidova i konstrukcije, a da pritom nitko ne mora riskirati život.

Jedna od najzahtjevnijih operacija dosad

Iako su već radili u potresnim zonama Petrinje i na brojnim tehnološkim vježbama, Riha priznaje da je ovo bio izuzetno kompleksan zadatak.

'Rekao bih da je ovo bila jedna od najzahtjevnijih letačkih operacija koje smo imali. Zapravo nismo znali što očekivati, osim što smo odmah naglasili HCPI-ju da bismo mogli imati izazova sa signalom, što se pokazalo istinitim. Zadatak koji su nam dali inženjeri bio je vrlo jasan: snimiti unutrašnjost, fokusirati se na stupove i ostale elemente koji su njima važni za procjenu stanja oštećenja', kaže nam Riha. Na to dodaje da se Hrvatska, po njegovu mišljenju, brzo digitalno razvija u području kriznih bespilotnih sustava.

'Svaki ljudski život je neprocjenjiv'

Upravljati letom drona u urušenoj zgradi nije jednostavno, ali zasigurno je manje opasno nego slati inženjera u nju. U BSKS-u naglašavaju da u svakoj operaciji postoji strog protokol, od tehničkih pregleda do pravnog dijela – rezervacije zračnog prostora i koordinacije s Hrvatskom kontrolom zračne plovidbe.

'Zaključio bih da je svakako sigurnije da ovakav posao odradi dron, a ne čovjek. Svaki ljudski život je neprocjenjiv i svugdje gdje naši bespilotni sustavi, a to ne mora uvijek biti samo zrak, već i tlo, ali i pod vodom/morem mogu zamijeniti ljudsku aktivnost, mi to koristimo. Uloga dronova u ovoj situaciji bit će od iznimne važnosti jer je cijeli neboder ozbiljno oštećen i bilo kakav ulazak u takav objekt je iznimno opasan', kaže Riha.

FPV dronovi oslanjaju se na vještine pilota, a ne na automatiku. To ih čini idealnim za ulazak u objekte u kojima GPS i standardni senzori potpuno zakazuju, kao u Vjesnikovu neboderu. 'Takvi manji dronovi, posebice u FPV načinu leta, ne oslanjaju se toliko na GPS signal, njihovi propeleri su često i zaštićeni, stoga im odgovara takvo okruženje. Čim se uspostavio dobar i kvalitetan signal, kolega Diković je bez problema letio unutar oštećenog prostora', pojašnjava Riha.

'Korištenjem dronova sačuvat ćemo ljudske živote'

Iako BSKS okuplja već vrlo iskusne pilote, kontinuirano se dodatno obučavaju: 'Ono što mi radimo su vježbe koje su tematskog karaktera, poput potrage na nasipu Save ili pak nadzor požara u suradnji s vatrogasnim postrojbama. Također, mnogi naši članovi proširuju svoja znanja i osposobljavanjem u sklopu Ravnateljstva civilne zaštite, pa se tako dodatno upoznaju s kriznim situacijama.

Naprimjer, meni je bilo vrlo korisno proći osposobljavanje za zaštitu i spašavanje na vodi (radovi na vodi), jer sam iz prve ruke saznao mnogo korisnih informacija koje mogu primijeniti ako je, primjerice, potrebno nadzirati nasip u slučaju poplave iz zraka.'

'Volio bih u skorijoj budućnosti vidjeti što više dronova u takvoj upotrebi, a što manje ljudi. Svugdje gdje možemo sačuvati ljudske živote trebamo ih što više koristiti. Daleko smo još od potpune zamjene vatrogasaca i ljudska komponenta je izuzetno važna, no apsolutno treba smanjiti rizik prilikom intervencija i koristiti bespilotni sustav', zaključuje Riha.