Nekako se uvriježilo (pogrešno) mišljenje da velika arheološka otkrića valja očekivati u Europi, ponajprije na Mediteranu, ili Bliskom i Srednjem istoku. Kao da su, recimo, obje Amerike pale s neba. Uostalom, Machu Picchu nastao je u 15. stoljeću, kad je Europa cvjetala u renesansi. Zato valjda svaki tamošnji nalaz stariji od poznatih civilizacija i dobija status senzacije
A posljednjih nekoliko godina tamošnji arheolozi imali su nekoliko važnih zgoditaka, koji su pokazali da je povijest tog kontinenta puno starija nego se mislilo. No, malo se toga može mjeriti s otkrićem iz 2023. u kanadskoj provinciji Saskatchewan.
Lokalitet vezan uz sjevernoameričke domoroce zove se Âsowanânihk, star je skoro 11 tisuća godina i arheolozima nudi važan uvid u život ljudi na tom području u prahistoriji. Također, bacilo je novo svjetlo na rasprave jesu li stanovnici toga kontinenta tako duboko u prošlosti bilo nomadski ili sjedilački.
vezane vijesti
Sve je počelo 2023. kad je arheolog Dave Rondeau istraživao područje uz rijeku North Saskatchewan, na području zvanom Sturgeon Lake First Nation gdje žive pripadnici domorodačkog naroda Cree. Kopajući, primijetio je da su oštre kamene strukture uz obalu rijeke jako erodirale, i otkrile različite predmete u zemlji.
'U trenutku kad sam vidio povijesne slojeve u zemlji, osjetio sam se kao da sve te prošle generacije gledaju u mene', izjavljivao je tada. S obzirom na to u što se njegov slučajan nalaz pretvorio, priča o ranim stanovnicima sjeverne Amerike sasvim se mijenja.
Âsowanânihk na jeziku Cree indijanaca znači 'mjesto za prijelaz', a sva istraživanja od samog početka vode se pod strogim nadzorom vijeća čiji su članovi stariji članovi plemena, znanstvenici, edukatori, predstavnici mladih, u suradnji sa sveučilištima Saskatchewan i Calgary.
Iskapanja su dosad donijela nekoliko važnih otkrića, poput kamenog alata, ognjišta, kostiju danas izumrlih vrsta bizona, uz mnoštvo drugog kamenog materijala. Svi ti predmeti ponudili su sliku kakav je bio život na tom području dok je cvjetao u tako davvnoj prošlosti. Bili su to ljudi koji su lovili bizone, pažljivo održavali vatru i znali izrađivati alat koji je za to doba bio vrlo napredan. Posebno su važne tehnike lova. Kosti nađene na lokalitetu ukazuju na postojanje strategije u lovu na bizone.
Ono što je najvažnije jest starost nalazišta, utvrđena analizom ugljika. Prema ugljenu nađenom u ognjištima, starost naselja procijenjena je na 10.700 godina. Osim toga, pokazalo se da je lokalitet bio korišten vrlo dugo vremena, što baca svjetlo na spomenuto važno pitanje: stanovnici ovog područja nisu bili nomadi, a riječ je prije o naselju nego o nekoj vrsti lovačkog logora.
Čak i ako lokalitet nije bio stalno naseljen, sasvim je sigurno da su se ljudi tu stalno vraćali. Osim teorije da su prvi stanovnici Amerike bili nomadi, dovedena je u pitanje i teorija o Beringovom prolazu kao prolazu iz Azije u vrijeme ledenog doba. Sada ispada da su ljudi na tom području živjeli tisućama godina ranije. Dapače, ima i starijih nalazišta, poput otisaka stopala u White Sandsu u Novom Meksiku procijenjene starosti od 23 tisuća godina.
