Prvi takav multi-gigavatni centar, nazvan Prometheus, trebao bi biti pušten u rad 2026. godine, a nalazit će se u New Albanyju u saveznoj državi Ohio. Drugi, Hyperion, planiran je u Louisiani i trebao bi dosegnuti puni kapacitet do 2030. godine.

'Gradimo nekoliko gigantskih klastera, a samo jedan od njih zauzima površinu gotovo veličine Manhattana', napisao je Zuckerberg na društvenoj mreži Threads, dodajući da su centri dobili 'imena koja odražavaju njihovu veličinu i utjecaj'.

Utrka za 'superinteligenciju'

Meta već godinama ulaže u umjetnu inteligenciju, a sada najavljuje i planove za tzv. superinteligenciju – tehnologiju za koju vjeruje da će moći nadmašiti sposobnosti onih - najsposobnijih. Tvrtka, koja je prošle godine ostvarila više od 160 milijardi dolara prihoda, najveći dio zarađuje od internetskog oglašavanja, ali AI vidi kao ključnu buduću tehnologiju.

Karl Freund, glavni analitičar u tvrtki Cambrian AI Research, smatra da je Zuckerberg odlučan u namjeri da preuzme vodeću ulogu u industriji umjetne inteligencije. 'Očito želi doći na vrh AI industrije ulaganjem bez presedana. Ljudi koje zapošljava imat će pristup najboljem AI hardveru na svijetu', rekao je Freund za BBC. Kako bi to ostvario, Zuckerberg je okupio i vrhunski tim za AI, koji je sastoji od ljudi iz OpenAI-ja i Googlea. >>Više pročitajte OVDJE<<

AI podatkovni centri troše ogromne količine energije i vode. Prema jednom istraživanju, takvi bi objekti do 2027. mogli globalno potrošiti čak 1,7 trilijuna galona vode. Za ilustraciju, samo jedan AI upit – poput pitanja ChatGPT-u – koristi približno onoliko vode koliko sadrži mala boca.

Danas u svijetu postoji najmanje 10.000 podatkovnih centara koji drže podatke u oblaku, odnosno udaljene servere za pohranu i obradu digitalnih podataka. Najveći broj njih nalazi se u SAD-u, Velikoj Britaniji i Njemačkoj. Nakon Zuckerbergove najave dionice Mete porasle su za jedan posto, a od početka godine bilježe rast od preko 20 posto, navodi Reuters.