Velike ruke često znače i velika stopala, no novo istraživanje sugerira da duži palčevi kod primata mogu značiti i veći mozak. Znanstvenici sa Sveučilišta u Readingu navode da rezultati upućuju na to da su se mozak i manualna sposobnost i spretnost kod sisavaca razvijali zajedno
'Možemo zamisliti scenarij u kojem primat ili čovjek postaje inteligentniji, a s time dolazi i sposobnost planiranja radnji i učinkovitijeg korištenja ruku. Oni koji su imali duže palčeve i veću sposobnost manipulacije predmetima vjerojatno su bili uspješniji', pojasnila je dr. Joanna Baker, glavna autorica istraživanja, prenosi Guardian.
Velik mozak i ručna spretnost smatrani su ključnim čimbenicima u ljudskoj evoluciji. Suprotstavljivi palac omogućio je bolje hvatanje i upotrebu alata, no do sada je ostalo otvoreno pitanje jesu li i druge značajke šake, poput duljine palca, imale važnu ulogu. Kako bi to istražili, Baker i kolege analizirali su duljinu palca i procijenjenu masu mozga kod 94 vrste primata – od drevnih hominina do lemura.
Rezultati, objavljeni u časopisu Communications Biology, pokazuju da ljudi i većina hominina imaju značajno dulje palčeve od očekivanog u odnosu na proporcije ruku drugih primata. No kad se u obzir uzme veličina mozga, pokazalo se da ljudi zapravo nisu iznimka, već da ista povezanost vrijedi za sve primate - što je palac duži, to je i mozak veći.
vezane vijesti
Iznimka je bio rani hominin Australopithecus sediba, čiji je palac bio neuobičajeno dugačak i nakon korekcije za veličinu mozga, vjerojatno zbog kombiniranog života na drveću i na tlu.
Dodatna analiza pokazala je da je upravo neokorteks, moždana regija zadužena za spoznaju, osjete i planiranje radnji, bio veći kod primata s dužim palčevima. 'Iznenadilo nas je što povezanost nismo pronašli u drugim važnim dijelovima mozga povezanima s motoričkom kontrolom, poput malog mozga', rekla je Baker.
Studija ipak ne potvrđuje da se samo na temelju duljine palca može predvidjeti upotreba alata, jer se povezanost između mozga i palca pojavljuje neovisno o tome koriste li primati alate ili ne. 'Očekivali smo da će kod hominina postojati jasniji skok, no to nismo uočili', dodala je Baker.
Neovisni stručnjak dr. Fotios Alexandros Karakostis sa Sveučilišta u Tübingenu zaključuje da istraživanje sugerira kako su se ruka i mozak vjerojatno razvijali u koevoluciji, ali naglašava da duljina palca i veličina mozga same po sebi ne mogu u potpunosti objasniti ljudsku spretnost:
'Potrebno je uključiti i druge anatomske značajke šake, biomehaničke modele te dodatna istraživanja neuralnih mehanizama povezanih s ručnom spretnošću i uporabom alata', rekao je.
