Velike bijele psine u Sredozemnom moru mogle bi nestati već u bliskoj budućnosti, upozoravaju znanstvenici, a jedan od ključnih razloga je ilegalni izlov i prodaja na ribljim tržnicama u sjevernoj Africi. Prema istraživanju američkih znanstvenika koji surađuju s britanskom organizacijom Blue Marine Foundation, zaštićene vrste morskih pasa, uključujući velike bijele psine, i dalje se prodaju na tržnicama u zemljama poput Tunisa i Alžira, unatoč međunarodnoj zabrani
Istraživači su, nadzirući ribarske luke duž sjevernoafričke obale Mediterana, utvrdili da je samo tijekom 2025. godine ubijeno najmanje 40 velikih bijelih psina. Riječ je o alarmantnom broju za populaciju koja je već dovedena do ruba opstanka.
Velika bijela psina jedna je od više od 20 vrsta morskih pasa u Mediteranu koje su zaštićene međunarodnim pravom, što znači da su njihovo ciljano izlovljavanje, zadržavanje i prodaja zakonom zabranjeni.
BBC je dodatno potvrdio autentičnost snimki s društvenih mreža na kojima se vide mrtvi zaštićeni morski psi dovedeni u luke u sjevernoj Africi. Jedna snimka prikazuje veliku bijelu psinu izvučenu iz mora u Alžiru, dok se na drugoj, snimljenoj u Tunisu, vide glave i peraje kratkoperajne mako psine - također ugrožene i zakonom zaštićene vrste - pripremljene za prodaju.
vezane vijesti
Posljednje utočište morskih pasa
Voditelj istraživanja, dr. Francesco Ferretti sa sveučilišta Virginia Tech, ističe da su populacije morskih pasa u Mediteranu, osobito velike bijele psine, u posljednjim desetljećima drastično smanjene.
'Ne postoji nijedan morski prostor koji je tako intenzivno izlovljavan kao Sredozemno more', rekao je Ferretti za BBC News tijekom istraživačke misije u blizini Sicilije krajem 2025. godine. 'Industrijski ribolov se stalno pojačava i sasvim je realno da bi velike bijele psine u Mediteranu mogle izumrijeti u skoroj budućnosti.'
Prema procjeni International Union for the Conservation of Nature, mediteranska populacija velikih bijelih psina danas je klasificirana kao kritično ugrožena. Zbog toga su se znanstvenici fokusirali na Sicilijanski tjesnac, područje između Sicilije i sjeverne Afrike koje se smatra posljednjim značajnim uporištem za nekoliko ugroženih vrsta morskih pasa u Mediteranu.
Velika bijela psina
Velika bijela psina živi u svim oceanima, osobito obalnim vodama umjerenih područja, pa i u Jadranu. Kod nas je često još nazivaju psom ljudožderom. Dugačka je od pet do sedam metara i teži dvije tone ili više. Mesožder je i jede tuljane, morske lavove i dupine. Živi u morima topline od 12 do 30° Celzijusa. Premda je u nekim dijelovima svijeta zaštićena, njezin broj opada. Ugrožena je, među ostalim, i zbog krivih predodžbi o njoj kao o krvoločnoj ubojici.
Ženke, koje su veće od mužjaka, kote do 15-ak mladih. U maternici se mladi hrane neoplođenim jajima ili drugim zamecima. U vode Jadrana privlači ih tuna koja se iz Mediterana često seli prema našim udaljenim otocima. Posljednji zabilježeni bliski susret doživio je Slovenac Damjan Pesek kojega je kraj Visa 2008. ugrizla za nogu.
Jedan od glavnih ciljeva ekspedicije bio je postaviti satelitsku oznaku na veliku bijelu psinu - nešto što do sada nikada nije učinjeno u Mediteranu. Kako bi povećali šanse, istraživači su u more dopremili više od tri tone ribljeg mamca, uključujući zamrznutu skušu i ostatke tune, kao i 500 litara ulja od tune koje je stvorilo snažan mirisni trag u moru.
Unatoč dvotjednom intenzivnom radu - uz mamce, analizu morske vode radi pronalaska DNK tragova i podvodne kamere - nijedna velika bijela psina nije viđena. Zabilježen je tek kratki susret s jednom plavom psinom. 'To je poražavajuće', priznao je Ferretti. 'Ovo jasno pokazuje koliko je ovaj ekosustav već devastiran.'
Istodobno, dok su znanstvenici bezuspješno tražili žive jedinke, dobili su informaciju da je mlada velika bijela psina uhvaćena i ubijena u ribolovu u sjevernoj Africi, svega 20 nautičkih milja od mjesta na kojem su provodili istraživanje.
Zaštićene vrste na prodaju
Istraživački tim, u suradnji s lokalnim partnerima, nadzire više ribarskih luka u regiji. Njihov rad, zajedno s BBC-jevim forenzičkim timom, potvrđuje da se zaštićene vrste morskih pasa i dalje love, iskrcavaju i prodaju u zemljama poput Tunisa i Alžira.
Trenutačno 24 ugrožene vrste morskih pasa imaju međunarodnu pravnu zaštitu, među njima mako, anđeoski morski pas (sklat), lisice i čekićari. Europska unija i 23 mediteranske zemlje potpisale su sporazum prema kojem se te vrste ne smiju zadržavati na brodu, iskrcavati, skladištiti, prodavati niti nuditi na prodaju. No, sporazumi ne rješavaju problem slučajnog ulova, a provedba zakona uvelike se razlikuje od države do države.
James Glancy iz Blue Marine Foundationa, koji je još 2023. posjetio riblje tržnice u Tunisu, kaže da je ondje osobno vidio više velikih bijelih psina na prodaju. No u toj činjenici vidi i tračak nade. 'To znači da još uvijek postoji divlji svijet', rekao je. 'Ako ga uspijemo sačuvati, postoji i mogućnost oporavka.'
U siromašnijim zajednicama sjeverne Afrike ribari se često nalaze pred teškim izborom: poštovati zakon ili nahraniti obitelj.
Sara Almabruk iz Libijskog društva za morsku biologiju ističe da je većina ulova nenamjerna te dodaje: 'Zašto bi ribari vratili morskog psa u more kada trebaju prehraniti svoju djecu?' Rješenje, kaže, leži u edukaciji i potpori: održivim ribolovnim praksama koje smanjuju slučajni ulov.
Glancy zaključuje da još uvijek postoji šansa, ali samo ako se reagira odmah. 'Ako zemlje Mediterana počnu djelovati zajedno, postoji nada', kaže. 'No vremena je vrlo malo.'
