Klimatske promjene ozbiljno ugrožavaju opstanak polarnih medvjeda. Procjene pokazuju da bi do 2050. godine moglo nestati čak dvije trećine njihove globalne populacije zbog topljenja morskog leda i porasta temperatura u Arktiku.

U novom istraživanju, znanstvenici sa Sveučilišta East Anglia u Velikoj Britaniji otkrili su da se neki geni povezani s toplinskim stresom, starenjem i metabolizmom drugačije ponašaju kod polarnih medvjeda koji žive u jugoistočnom Grenlandu. To upućuje na mogućnost da se ti medvjedi već prilagođavaju toplijim uvjetima, prenosi Guardian.

Što su znanstvenici analizirali

Istraživači su analizirali uzorke krvi polarnih medvjeda iz dviju regija Grenlanda te se usredotočili na takozvane 'skačuće gene' – male, pokretne dijelove genoma koji mogu utjecati na aktivnost drugih gena. Uspoređivali su njihovu aktivnost s lokalnim klimatskim podacima, posebno temperaturama, i promjenama u ekspresiji gena.

'DNK je poput priručnika s uputama unutar svake stanice, koji usmjerava rast i razvoj organizma', objasnila je voditeljica istraživanja dr. Alice Godden. 'Uspoređujući aktivne gene medvjeda s lokalnim klimatskim podacima, otkrili smo da porast temperature očito potiče snažno povećanje aktivnosti skačućih gena u DNK polarnih medvjeda iz jugoistočnog Grenlanda.'

Prilagodba u najtoplijem dijelu Grenlanda

Kako se lokalna klima i dostupna hrana mijenjaju zbog gubitka staništa i plijena uzrokovanih globalnim zagrijavanjem, čini se da se i genetika polarnih medvjeda prilagođava novim uvjetima. Medvjedi iz najtoplijeg dijela Grenlanda pokazali su znatno više genetskih promjena u odnosu na populacije koje žive u hladnijim, sjevernijim područjima.

Autori studije ističu da bi ti nalazi mogli pomoći u razumijevanju načina na koji polarni medvjedi pokušavaju preživjeti u svijetu koji se ubrzano zagrijava, ali i u prepoznavanju populacija koje su najugroženije te u usmjeravanju budućih mjera zaštite.

Studija, objavljena u znanstvenom časopisu Mobile DNA, pokazuje da geni koji prolaze kroz promjene imaju ključnu ulogu u evoluciji različitih populacija polarnih medvjeda.

'Ovo je važno jer po prvi put pokazujemo da jedinstvena skupina polarnih medvjeda u najtoplijem dijelu Grenlanda koristi ‘skačuće gene’ kako bi brzo ‘prepisala’ vlastitu DNK, što bi mogao biti očajnički mehanizam preživljavanja uslijed topljenja morskog leda', rekla je Godden.

Prehrana, metabolizam i stres

Sjeveroistočni Grenland karakteriziraju niže i stabilnije temperature, dok je jugoistok topliji, s manje leda i snažnim temperaturnim oscilacijama. Poznato je da se DNK u životinja s vremenom prirodno mijenja, no taj se proces može ubrzati pod utjecajem okolišnog stresa, poput naglog zagrijavanja klime.

Znanstvenici su uočili zanimljive promjene u dijelovima DNK povezanima s obradom masti, što bi moglo pomoći polarnih medvjedima da prežive u razdobljima nestašice hrane. Medvjedi u toplijim područjima češće imaju raznovrsniju, djelomično biljniju prehranu, za razliku od masne, tuljanima bogate prehrane sjevernijih populacija. Njihova DNK pokazuje znakove prilagodbe upravo takvim promjenama.

'Identificirali smo nekoliko genetskih 'žarišta' u kojima su skačući geni izrazito aktivni, a neka se nalaze i unutar dijelova genoma koji kodiraju proteine. To upućuje na to da polarni medvjedi prolaze kroz brze i temeljne genetske promjene dok se prilagođavaju nestanku morskog leda', rekla je Godden.

Nada, ali ne rješenje

Sljedeći korak istraživača bit će analiza drugih populacija polarnih medvjeda – ukupno ih ima 20 diljem svijeta – kako bi utvrdili događaju li se slične genetske promjene i drugdje.

Iako ovi rezultati nude određenu nadu, znanstvenici upozoravaju da to ne znači da su polarni medvjedi izvan opasnosti. Ključno je, ističu, zaustaviti daljnje ubrzavanje rasta temperatura smanjenjem emisija ugljikova dioksida i drugih stakleničkih plinova.

'Ne smijemo se uljuljkati u lažni osjećaj sigurnosti. Ovo istraživanje daje tračak nade, ali polarni medvjedi i dalje su pod ozbiljnom prijetnjom izumiranja. Moramo učiniti sve što možemo kako bismo smanjili globalne emisije i usporili porast temperatura', zaključila je Godden.