Europske vlade zaostaju za globalnim konkurentima u korištenju umjetne inteligencije u javnim službama, pokazali su rezultati nedavno provedenog istraživanja.

Francuska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo bore se s usmjeravanjem korištenja umjetne inteligencije kao praktičnih alata za državne službenike, prema Indeksu usvajanja umjetne inteligencije u javnom sektoru za 2026. godinu (Public Sector AI Adoption Index 2026).

Studija, koju je objavio Public First za Center for Data Innovation uz sponzorstvo Googlea, otkriva da - iako se upotreba umjetne inteligencije globalno ubrzava - europske nacije zauzimaju oprezniji pristup zbog izbjegavanja rizika pa su brojni javni službenici ostali bez pristupa tim tehnologijama.

Unatoč široko rasprostranjenom usvajanju - 74 posto javnih službenika diljem svijeta sada koristi umjetnu inteligenciju, a 80 posto osjeća se osnaženo njome - samo njih 18 posto smatra da njihove vlade vrlo učinkovito koriste tu tehnologiju.

Potajno do umjetne inteligencije

Indeks se temelji na istraživanju provedenom na 3335 javnih službenika u 10 država, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Francusku, Sjedinjene Američke Države, Japan, Brazil, Južnu Afriku, Indiju, Singapur i Saudijsku Arabiju.

Među deset ispitanih država, Francuska je zauzela zadnje mjesto u studiji sa 74 posto javnih službenika koji su rekli da umjetna inteligencija ne može obavljati nijedan dio njihovog posla, a oko 45 posto ih je izjavilo da je nikada ne koriste na poslu.

Samo 27 posto radnika u Francuskoj prijavilo je organizacijska ulaganja u alate umjetne inteligencije, no za mnoge su smjernice o korištenju AI-a bile nejasne. Čini se da ovo ograničeno praktično iskustvo oblikuje stavove te mnogi francuski javni službenici ne očekuju da će im AI poboljšati učinkovitost.

'Dok Francuska pozicionira umjetnu inteligenciju kao strateški alat za konkurentnost i modernizaciju, bez praktičnog iskustva njezina vrijednost ostaje apstraktna za mnoge radnike', navedeno je u izvješću. Nalazi su upečatljivi s obzirom na značajna francuska ulaganja u infrastrukturu umjetne inteligencije i razvoj etičkih okvira namijenjenih njezinoj odgovornoj primjeni u vladi.

Izvješće upozorava da 70 posto zaposlenika koji aktivno koriste AI u organizacijama s ograničenim smjernicama o tome čini to 'u sjeni', bez znanja svojih poslodavaca.

Oprez pri prihvaćanju

Općenito gledano, prihvaćanje umjetne inteligencije odvija se uz oprez. Njemačka i Francuska svrstane su među države koje više izbjegavaju rizik, a korištenje umjetne inteligencije ograničeno je na stručnjake i pilot-projekte.

Ujedinjeno Kraljevstvo pokazalo je napredak u njezinom prihvaćanju, ali se i dalje suočava s nedostacima u smjernicama i infrastrukturi, s 37 posto javnih službenika koji imaju neki oblik obuke o umjetnoj inteligenciji. Prihvaćanje ostaje neravnomjerno među odjelima, stoga brojni radnici nemaju pristup odobrenim alatima.

Države poput Singapura, Saudijske Arabije i Indije identificirane su na vrhu popisa, kombinirajući snažnu podršku vodstva s raširenom i svakodnevnom upotrebom umjetne inteligencije u radu vlade.

Anketa je mjerila prihvaćanje u pet područja: stavovi prema umjetnoj inteligenciji, povjerenje u njezino korištenje, pristup odobrenim alatima i smjernicama vodstva te koliko je umjetna inteligencija ugrađena u svakodnevni rad i pristup obuci. Ovi čimbenici, prema autorima istraživanja, određuju mogu li vlade pretvoriti strategije umjetne inteligencije u stvarna poboljšanja javnih usluga, piše Euro News.