Znanstvenici koji su ponovno analizirali desetljećima stare podatke iz NASA-ine misije Magellan tvrde da su na Veneri identificirali ono što izgleda kao golemi podzemni tunel nastao vulkanskom aktivnošću. Ako se otkriće potvrdi, radilo bi se o drugom zabilježenom tunelu lave na tom planetu nakon ranijeg nalaza te dodatnom dokazu da Venera možda nije geološki mrtav svijet kako se dugo smatralo.

Nova analiza doprinosi sve većem broju istraživanja koja dovode u pitanje njezinu ustaljenu sliku kao planeta bez aktivnih unutarnjih procesa. Slične strukture već su ranije identificirane na Mjesecu i Marsu, no njihovo postojanje na Veneri dosad je bilo uglavnom teoretsko.

Radarom do otkrića

Gusta i trajna naoblaka koja okružuje Veneru onemogućuje izravno promatranje njezine površine, zbog čega se znanstvenici oslanjaju na radarske snimke. Upravo je takvu tehnologiju koristila NASA-ina letjelica Magellan, a ona je između 1990. i 1992. godine mapirala velik dio površine planeta. Iako je misija završila prije više od tri desetljeća, golema arhiva podataka i dalje pruža materijal za nova otkrića.

Magellan je površinu Venere istraživao odašiljanjem radijskih valova i mjerenjem vremena povratka signala, čime su nastajale detaljne karte reljefa. Te su karte otkrile dugačke nizove udubljenja i urušavanja, od kojih su neka dugačka desecima, pa i tisućama kilometara. Takvi obrasci upućivali su na mogućnost postojanja podzemnih tunela lave koji su se djelomično urušili, piše Space.

Tragovi ispod Nyx Monsa

U najnovijem istraživanju tim koji predvodi Lorenzo Bruzzone sa Sveučilišta u Trentu usmjerio se na lokalizirana urušavanja tla koja mogu otkriti šupljine ispod površine. Takav objekt, smješten na zapadnoj padini Nyx Monsa, pokazao je radarski potpis koji se gotovo u potpunosti podudara s onima urušenih stropova tunela lave na drugim planetima.

Nyx Mons je jedan od oko 1600 velikih vulkana na Veneri, uz gotovo milijun manjih vulkanskih formacija koje dominiraju površinom tog planeta. Analiza okolnog terena sugerira da bi podzemni kanal mogao sezati nekoliko desetaka kilometara, iako je zasad moguće potvrditi samo dio strukture. Za precizno utvrđivanje veličine, oblika i stabilnosti bit će potrebna nova promatranja.

Nove misije stižu

Takva bi promatranja uskoro mogla postati stvarnost. Planirane misije prema Veneri trebale bi nositi znatno naprednije radarske instrumente, sposobne za snimanje u višoj rezoluciji i istraživanje ispod same površine. Posebno se ističe instrument Subsurface Radar Sounder, dio misije EnVision Europske svemirske agencije. Njegov je cilj prodiranje do nekoliko stotina metara ispod površine planeta, uz mogućnost otkrivanja podzemnih kanala čak i ondje gdje nema vidljivih površinskih otvora.

Prema znanstvenicima, upravo bi takva tehnologija mogla potvrditi postojanje i razmjer novootkrivenog tunela, ali i otkriti nove strukture. Otkriće, ističu autori studije, tek je početak dugotrajnog istraživačkog procesa koji bi mogao temeljito promijeniti razumijevanje geološke prošlosti i sadašnjosti Venere.

Rezultati istraživanja objavljeni su 9. veljače u znanstvenom časopisu Nature Communications, a već sada potiču nova pitanja o unutarnjoj dinamici planeta koji se često naziva Zemljinim blizancem, ali se u mnogočemu pokazuje znatno složenijim nego što se nekad mislilo.