Sudionici raspravljaju i o daljnjem razvoju svjetlovodnih mreža, prilikama i izazovima gašenja bakrene infrastrukture te o provedbi Zakona o kibernetičkoj sigurnosti u sektoru elektroničkih komunikacija. Program uključuje tri panela na kojima će dionici tržišta u otvorenom dijalogu razmijeniti iskustva i primjere dobre prakse u ostvarivanju ciljeva digitalnog desetljeća i prijelazu prema gigabitnoj budućnosti.

Dinamično tržište uz nekoliko izazova

Hrvatsko tržište elektroničkih komunikacija stabilno raste i bilježi sve veći udio priključaka vrlo visokih brzina, a zemlja se postupno priprema za prijelaz prema gigabitnoj budućnosti, istaknuo je predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen.

Istaknuo je da je hrvatsko tržište elektroničkih komunikacija dinamično te da se dobro razvija. 'Broj priključaka vrlo visokih brzina premašio je klasične širokopojasne priključke. To je rezultat ulaganja operatora, regulatornih aktivnosti i porasta potražnje, a nju moramo zajednički još potaknuti', rekao je Obuljen, naglasivši da je u tijeku revizija reguliranih i dereguliranih područja.

Govoreći o kvaliteti mreža, istaknuo je da sve mobilne mreže u Hrvatskoj održavaju visoku razinu usluge kod svih operatora, unatoč izazovima vezanim uz prostorne planove i ograničenja pri gradnji. Dodao je da HAKOM nastavlja raditi na unaprjeđenju uvjeta za izgradnju pokretnih mreža, ali i na jačanju zaštite korisnika, posebno ranjivih skupina.

'Osnovali smo tri savjetodavna mehanizma namijenjena djeci, starijim osobama i osobama s invaliditetom. Želim da taj odnos podignemo na višu razinu i učinimo nešto stvarno mjerljivo dobro za društvo', poručio je Obuljen.

Osvrnuvši se na gradnju svjetlovodnih distribucijskih mreža, naglasio je da prepreke nisu samo administrativne, nego i tehničke i organizacijske. 'Kvaliteta svjetlovodne mreže odgovornost je investitora; od projekta i nadzora do završetka radova. Nedostatke moramo zajednički ispraviti i podići standarde gradnje', istaknuo je.

Kibernetičku sigurnost opisao je kao 'obvezu svih dionika', istaknuvši da su napadi sve češći, sofisticiraniji i često državno sponzorirani. 'To moramo shvatiti ozbiljno – i mi kao regulator, i operatori. Nove mjere znače i nove troškove, ali važno je da surađujući povećamo otpornost i smanjimo troškove', dodao je.

Okosnica razvoja modernog i digitalnog društva

U ime Vlade RH, okupljenima se obratio i Krešo Antonović, ravnatelj Uprave za elektroničke komunikacije i poštu pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.

'Elektroničke komunikacije su okosnica razvoja svakog modernog i digitalnog društva. Vlada ostaje predana razvoju gigabitne infrastrukture i osiguranju pristupa digitalnim uslugama za sve građane i poduzeća u Hrvatskoj. Hvala HAKOM-u što već 12 godina okuplja dionike tržišta i potiče otvoreni dijalog', istaknuo je Antonović.

O Aktu o digitalnim mrežama

O europskim reformama govorio je Domagoj Maričić, pomoćnik ravnatelja HAKOM-a, osvrnuvši se na nadolazeći Digital Network Act (DNA) – Akt o digitalnim mrežama – novi regulatorni okvir koji bi trebao biti predstavljen krajem ove godine.

Tri nova strateška dokumenta Europske unije – Draghijevo izvješće o konkurentnosti, Lettino izvješće o jedinstvenom tržištu i Bijela knjiga Europske komisije o digitalnoj infrastrukturi – postavila su temelje reforme europskog digitalnog i telekomunikacijskog sektora. Sva tri dokumenta polaze od zajedničke teze: fragmentiranost tržišta i prevelik broj operatora koče ulaganja, inovacije i konkurentnost Europe u odnosu na SAD i Kinu.

Europska komisija u Bijeloj knjizi predlaže stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta, napuštanje tradicionalne ex ante regulacije i prelazak na naknadnu kontrolu tržišnog natjecanja, uz olakšavanje centralizacije mreža, dodjele spektra i konsolidacije operatora. Enrico Letta u izvješću zagovara stvaranje 'paneuropskih operatora' koji bi djelovali preko granica država članica, a Mario Draghi ide u istom smjeru: ističe da je prevelika rascjepkanost dovela do niže profitabilnosti, manjka ulaganja i kašnjenja u razvoju 5G i optičkih mreža te predlaže reformu regulatornog okvira i harmonizaciju dodjele spektra na razini EU-a.

Europska komisija u programskom dokumentu za ovu godinu potvrdila je da će Digital Network Act (DNA) ugraditi preporuke iz sva tri dokumenta te time stvoriti preduvjete za prekogranično pružanje usluga i jačanje europske konkurentnosti.

No takav zaokret izazvao je kritike stručne i institucionalne javnosti. Skupina ekonomista i pravnika upozorava da konsolidacija sama po sebi ne garantira više investicije, već može dovesti do manje konkurencije, viših cijena i gubitka izbora za korisnike. BEREC, tijelo europskih regulatora, upozorava da operatori posluju nacionalno iz poslovnih razloga, a ne zbog regulatornih zapreka.

'Europska komisija priznaje da su cijene usluga u Uniji niže nego u SAD-u, a pokrivenost optičkim mrežama viša. No fragmentacija tržišta i dalje koči investicije i prekogranično pružanje usluga. DNA bi trebao donijeti jednostavniji regulatorni okvir, zajednički veleprodajni proizvod, snažnija pravila o dodjeli spektra i rokove za gašenje bakrene mreže', pojasnio je Maričić.

Što se tiče gašenja bakrene mreže, Mladen Sikirica iz HAKOM-a naglasio je kako očekuju da to u idućem razdoblju bude postupno. Sikirica je dodao da održavanje dvije fiksne mreže, bakrene i optičke, operatore poprilično košta te da sami moraju odlučiti u kojem roku im je isplativo to gašenje.

'Korisnici sve više migriraju s bakrenih na VHCN mreže velikih brzina, a trenutno 17 zemalja članica EU planira gašenje bakrene mreže, od čega je u 15 država već došlo do gašenja nekih dijelova. U devet zemalja se najavljuje potpuno gašenje do 2040., dok je u Hrvatskoj ta procedura definirana zakonom odnosno operator mora obavijestiti HAKOM o rasporedu i uvjetima stavljanja dijelova mreže izvan uporabe ili zamjene novom infrastrukturom', objasnio je Maričić.