U Los Angelesu traje suđenje koje bi moglo postati prekretnica za tehnološke gigante. Prvi put u SAD-u porota odlučuje može li sam dizajn društvenih mreža dovesti do pravne odgovornosti kompanija, a ne samo sadržaj koji objavljuju korisnici. Prema mišljenju stručnjaka za tehnološko pravo i javne politike, presuda u ovom slučaju mogla bi imati dalekosežne posljedice, ne samo u SAD-u, nego i u pravnim sustavima diljem svijeta
Tužiteljica u ovom slučaju je 20-godišnjakinja iz Kalifornije, čiji su inicijali K.G.M. Prema navodima iz tužbe i njezina svjedočenja, počela je koristiti YouTube već sa šest godina, a Instagram je otvorila s devet.
Tvrdi da su je dizajnerske značajke platformi, poput lajkova, algoritamskih preporuka sadržaja, beskonačnog skrolanja, automatskog pokretanja videa i sustava nepredvidivih nagrada učinile ovisnom o društvenim mrežama. Prema tužbi, ta ovisnost potaknula je niz psiholoških problema, uključujući depresiju, anksioznost, suicidalne misli i dismorfiju tijela, stanje u kojem osoba sebe doživljava ružnom ili deformiranom iako to nije, piše Fortune.
Platforme TikTok i Snapchat postigle su nagodbu s tužiteljicom prije početka suđenja, uz iznose koji nisu javno objavljeni. U postupku su ostale kompanije Meta i Google, a izvršni direktor Mete Mark Zuckerberg svjedočio je pred porotom 18. veljače ove godine.
vezane vijesti
Jedan slučaj, tisuće potencijalnih tužbi
Ulog u ovom postupku znatno je veći od pojedinačne tužbe. Sud ga je odabrao kao tzv. probni ili referentni slučaj koji bi mogao utjecati na odluke u stotinama sličnih postupaka.
U povezanim tužbama sudjeluje oko 1600 tužitelja, među kojima je više od 350 obitelji i više od 250 školskih okruga. Postupci su objedinjeni u koordiniranom sudskom procesu u Kaliforniji, a paralelno se vodi i savezna parnica te uključuje tisuće tužbi protiv tehnoloških kompanija.
Desetljećima su se tehnološke kompanije branile pozivajući se na članak 230. Zakona o pristojnosti u komunikacijama (Communications Decency Act), a on ih štiti od odgovornosti za sadržaj koji objavljuju korisnici. No u ovom slučaju odvjetnici tužiteljice koriste drukčiju strategiju – odgovornost proizvođača za neispravan proizvod.
Prema toj argumentaciji, šteta ne proizlazi iz samog sadržaja koji objavljuju korisnici, nego iz dizajna platforme i načina na koji algoritmi i funkcije potiču korisnike na stalno korištenje. Beskonačno skrolanje, automatsko pokretanje sadržaja, obavijesti osmišljene da povećaju osjećaj hitnosti i sustavi nagrađivanja – sve to, tvrde tužitelji, djeluje psihološki jednako kao automat za kockanje.
Sudac Carolyn Kuhl s Višeg suda Kalifornije zaključila je da takve tvrdnje zaslužuju razmatranje pred porotom. U odluci iz studenoga 2025. godine odbila je zahtjev Mete da se postupak odbaci, naglasivši razliku između sadržaja – koji bi mogao biti zaštićen člankom 230. – i dizajnerskih značajki platforme, koje možda nisu.
Takav pristup, koji razdvaja 'sadržaj' od 'ponašanja platforme', mogao bi poslužiti kao pravni model za slične postupke diljem SAD-a.
Što su kompanije znale
Ključni dio slučaja odnosi se na pitanje jesu li tehnološke kompanije bile svjesne rizika svojih proizvoda.
Godine 2021. u javnost su procurili interni dokumenti Mete, poznati kao 'Facebook Papers', koji su pokazali da su istraživači u kompaniji već ranije upozoravali na negativne učinke Instagrama na mentalno zdravlje tinejdžera, osobito na njihovu percepciju vlastitog tijela.
U dokumentima koji su izneseni u ovom postupku nalaze se i interne poruke zaposlenika Mete u kojima se učinci platforme uspoređuju s drogama i kockanjem. Odvjetnici tužiteljice tvrde da takvi dokumenti pokazuju da je kompanija bila svjesna rizika, ali ih nije ozbiljno pokušala smanjiti.
U tom smislu mnogi promatrači povlače paralelu s tužbama protiv duhanske industrije iz 1990-ih, kada su kompanije proglašene odgovornima nakon što se pokazalo da su prikrivale dokaze o štetnosti i ovisnosti o cigaretama.
Znanstvena rasprava još traje
Znanstveni dokazi o utjecaju društvenih mreža na mentalno zdravlje mladih složeni su i često proturječni.
Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje DSM-5 ne klasificira njihovu pretjeranu upotrebu kao ovisnost, a istraživanja, uključujući radove znanstvenice Amy Orben, pokazuju da je prosječna povezanost između korištenja društvenih mreža i smanjenog blagostanja relativno mala.
No istraživači upozoravaju da prosječni rezultati mogu prikriti teške posljedice kod manjeg broja ranjivih korisnika, osobito kod djevojaka u dobi od 12 do 15 godina.
U pravnom smislu ključno pitanje nije šteti li društvena mreža svima jednako, već jesu li dizajneri platforme mogli predvidjeti potencijalne rizike i jesu li poduzeli razumne mjere da ih ublaže.
Šire posljedice za tehnološku industriju
Bez obzira na konačnu presudu, slučaj već odražava šire promjene u regulaciji društvenih mreža. Samo tijekom 2025. godine dvadeset američkih saveznih država donijelo je zakone koji reguliraju njihovo korištenje među djecom i adolescentima, a u Australiji je lani u prosincu na snagu stupila njihova zabrana za mlađe od 16 godina, prva takva u svijetu.
Slične mjere razmatraju ili već uvode mnoge zemlje, od kojih velika većina europskih, među ostalim i Hrvatska. Suđenje u Los Angelesu zato se promatra kao potencijalna prekretnica u globalnoj raspravi o odgovornosti tehnoloških platformi.
