Dok su alati umjetne inteligencije - zbog kojih radnici ostaju bez posla - bili glavna točka zabrinutosti u Silicijskoj dolini i šire prošle godine, nisu sva nedavna otpuštanja u tehnološkoj industriji izravno povezana s njima.

Ipak, mnoge nedavne odluke o ukidanju radnih mjesta proizlaze iz tehnoloških tvrtki koje su uložile značajna sredstva u područje umjetne inteligencije i sada preraspoređuju resurse. Sve više tvrtki eksplicitno navodi umjetnu inteligenciju kao razlog za preispitivanje broja zaposlenih.

Unatoč tome, radnički nemiri u samoj industriji koja stvara umjetnu inteligenciju mogli bi ukazivati na buduće nesuglasice, s obzirom na predviđanja da će tehnologija značajno transformirati poslovni pejzaž u godinama koje dolaze. Samo u prva dva tjedna 2024. više od 5500 radnika u tehnološkom sektoru izgubilo je posao, prema podacima koje je prikupio website Layoffs.fyi.

Unatoč nastavku otpuštanja u tehnološkoj industriji, radnici, zagovornici i zakonodavci sve više izražavaju zabrinutost. Najnovije runde smanjenja radnih mjesta u tehnologiji događaju se u nizu uloga i u velikim tehnološkim tvrtkama i startupima.

Velike tehnološke tvrtke poput Googlea i Amazona najavile su da će otpustiti stotine radnika - a iste te tvrtke nedavno su uložile milijarde dolara u startup Anthropic, fokusiran na područje umjetne inteligencije. Osim toga, Discord je objavio smanjenje osoblja za 17 posto, Unity Software za 25 posto dok je Duolingo otpustio oko 10 posto ugovornih radnika. Podaci pokazuju da je u 2023. zabilježeno oko 262.682 otkaza u tehnološkoj industriji, nakon njih 164.969 u prethodnoj godini.

Ova smanjenja radnih mjesta dolaze nakon izazovne dvije godine za tehnološku industriju, obilježene stotinama tisuća radnika koji su izgubili posao usred resetiranja potražnje izazvane pandemijom.

Roger Lee, osnivač websitea Layoffs.fyi, naglašava da mnoge tehnološke tvrtke sada pokušavaju 'ispraviti svoje prekomjerno zapošljavanje tijekom pandemije'. Prema njegovim podacima, u 2023. zabilježeno je oko 262.682 otkaza u tehnološkoj industriji, nakon 164.969 otkaza prethodne godine. Iako su tehnološka kriza i okruženje visokih kamatnih stopa trajali dulje nego što se očekivalo, Lee ističe da su tehnološke tvrtke sve češće navodile AI kao razlog za otpuštanja.

Početak pandemije covida doveo je do vrtoglavog porasta potražnje za digitalnim uslugama jer su ljudi diljem svijeta bili prisiljeni raditi, družiti se i kupovati od kuće. U tom kontekstu tehnološka je industrija krenula u nevjerojatan skok zapošljavanja.

No kako su ograničenja izazvana pandemijom popustila u godinama koje su uslijedile i pojavila se šira makroekonomska neizvjesnost, tehnološka industrija doživjela je svoje najveće povlačenje od propasti dotcoma 2000., ukidajući desetke tisuća radnih mjesta u brzom nizu.

Prošle godine tvrtke, uključujući Chegg, IBM i Dropbox, navele su pojavu umjetne inteligencije kao razlog za preispitivanje zapošljavanja, a procvat AI-ja žele poticati i Duolingo i Google.

Budući da se pun opseg utjecaja umjetne inteligencije na tržište rada tek otkriva, istraživači kažu da bi to moglo utjecati na stotine milijuna radnih mjesta na globalnoj razini, iako bi tehnologija istovremeno mogla imati potencijal za stvaranje novih i drugačijih poslova u budućnosti.

Ekonomisti Goldman Sachsa rekli su u bilješci o istraživanju prošlog ožujka da bi čak 300 milijuna radnih mjesta diljem svijeta moglo biti izgubljeno ili smanjeno zbog uspona generativne AI tehnologije.

AI bi mogao promijeniti većinu poslova u razvijenim zemljama

Umjetna inteligencija (AI) mogla bi utjecati na oko 60 posto radnih mjesta u razvijenim gospodarstvima, pokazalo je istraživanje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), prenosi Hina.

Utjecaj će za otprilike polovinu vjerojatno biti pozitivan i očitovat će se u poboljšanoj produktivnosti, izračunao je MMF u studiji objavljenoj u nedjelju. U drugoj polovini umjetna inteligencija mogla bi preuzeti zadatke koje trenutno obavljaju ljudi, što bi moglo značiti manje dostupnih poslova i niže plaće, upozoravaju.

Izdvajaju i moguće produbljivanje nejednakosti budući da bi radnici koji će se uspješno nositi s promjenama mogli dobiti veće plaće. Razlikovni faktor mogle bi biti i kvalifikacije budući da visokokvalificirani radnici imaju veće šanse za rad na poslovima na koje će umjetna inteligencija pozitivno utjecati.

U zemljama s niskim dohotkom umjetna inteligencija mogla bi po MMF-u promijeniti 26 posto poslova i oko 40 posto u zemljama u razvoju. Autori izvješća naglašavaju da se prognoze temelje na matematičkim modelima i da je neke čimbenike teško predvidjeti, poput mogućeg razvoja novih sektora i brzine širenja umjetne inteligencije.