Ukrajina se u trećoj godini rata s Rusijom suočava s najtežom krizom dosad: nedostatkom ljudi na bojišnici i rastućim otporom mobilizaciji. Masovni odlazak mladih muškaraca, dezerterstvo i sve nasilnije regrutne metode dovode u pitanje sposobnost zemlje da obrani svoje teritorije, ali i političku stabilnost u samoj državi.
Odluka ukrajinske vlade iz kolovoza, kojom je prvi put od početka ruske invazije dopušten odlazak muškarcima od 18 do 22 godine, izazvala je lavinu odlazaka. Prema dostupnim podacima, oko 100.000 njih već je prešlo granicu s Poljskom.
Time Ukrajina gubi generaciju koja bi u budućnosti trebala održati i obranu i gospodarstvo zemlje. Da je situacija alarmantna, svjedoči i činjenica da mnogi roditelji potiču sinove da napuste državu, strahujući od slanja u rovove Donbasa.
Dezerterstvo i prisilna mobilizacija
Premda vojska regrutira u prosjeku 30.000 novih vojnika mjesečno, velik broj njih odlazi ili nestaje s položaja. Prema službenim podacima, broj kaznenih postupaka za dezerterstvo od početka rata narastao je na 290.000, navodi Telegraph.
vezane vijesti
Na društvenim mrežama svakodnevno se pojavljuju snimke sukoba između građana i vojnih regrutnih timova. Nedavno je u Kremenčuku jedan muškarac pucao na dvojicu službenika, a u Odesi je ljutita gomila prevrnula regrutno vozilo na ulici.
Situacija je zapaljiva, a ukrajinsko društvo sve podijeljenije.
Front bez ljudi
Ukrajinski časnici sve češće upozoravaju na nedovoljnu popunjenost postrojbi. “Naše postrojbe na bojišnici djeluju sa oko 50 posto snage”, izjavio je bojnik Jegor Čečerinda za Voennoe Delo. “Mnoge pozicije ostaju podkapacitirane jer vojska nema dovoljno novačenja i mobilizacije.”
Još tamniju sliku daje Bogdan Krotevič, bivši časnik pukovnije Azov, tvrdeći kako “postrojbe na prvoj liniji trenutačno djeluju s tek oko trećine potrebne snage”.
Procjene govore da Ukrajini nedostaje oko 200.000 vojnika kako bi se mogla učinkovito suprotstaviti višestruko jačim ruskim snagama. Na terenu to znači sve težu obranu i nemogućnost reagiranja na čak i male neprijateljske napade.
Politički teret za Zelenskog
Zelenski se nalazi u osjetljivoj situaciji. Prema važećem zakonu, vojska može novačiti muškarce od 25 do 60 godina. Službeno se tvrdi kako je cilj “zaštititi budućnost Ukrajine” ne dirajući mlađe generacije. No neslužbeno se time nastoji spriječiti pobuna roditelja i daljnje urušavanje društvenog morala.
Ipak, sve više političara i vojnih zapovjednika apelira na proširenje mobilizacije. Predsjednik zasad odolijeva pritiscima, svjestan mogućih posljedica u javnosti.
Pritisak saveznika u Europi
Problemi Ukrajine prelijevaju se i na države koje je primaju. U Poljskoj i Njemačkoj raste nezadovoljstvo posebnim statusom ukrajinskih izbjeglica, a dio političara pita zašto njihove vojske podržavaju rat u kojem mnogi Ukrajinci ne žele sudjelovati.
Litavski ministar obrane Laurynas Kasčiūnas predložio je da se “hitna potreba Kijeva za novim regrutima” riješi povratkom vojno sposobnih izbjeglica u Ukrajinu. Slične ideje dolaze i iz Njemačke, gdje se bilježi nagli rast dolazaka mladih Ukrajinaca.
Napadi na energetsku infrastrukturu imaju jasan cilj: potaknuti novi veliki val izbjeglica. Njemačke sigurnosne službe upozoravaju Berlin da se pripremi na masovan dolazak ljudi tijekom zime, posebno ako nestane grijanja u velikim ukrajinskim gradovima.
