Prvi put od ere programa Apollo čovječanstvo se ne priprema samo za povratak na Mjesec, već i za dugotrajan boravak na njemu – tjednima, mjesecima, pa čak i godinama. No takav život bio bi istodobno fascinantan i izuzetno težak.

Nova faza istraživanja svemira predvođena je programom Artemis, čiji je cilj uspostaviti trajnu ljudsku prisutnost na Mjesecu, osobito u području njegova južnog pola. Za razliku od ranijih misija, koje su se svodile na kratke posjete, sada se planiraju dugoročna infrastruktura i kontinuiran boravak astronauta.

Važan korak bio je Artemis I jer je testirao raketu i svemirsku letjelicu bez posade. Nakon toga uslijedila je Artemis II, prva misija s astronautima osmišljena za provjeru ključnih sustava poput održavanja života, navigacije i zaštite tijekom dubokog svemirskog leta.

Dugoročno NASA planira ulaganje od oko 20 milijardi dolara u izgradnju baze na Mjesecu, a ona bi omogućila sve dulje boravke i poslužila kao priprema za buduće misije prema Marsu.

Nemilosrdni Mjesec

Život na Mjesecu predstavljao bi ozbiljan izazov za ljudsko tijelo jer bi astronauti bili izloženi kombinaciji ekstremnih uvjeta kao što su smanjena gravitacija, povećano zračenje, velike temperaturne razlike, otrovna lunarna prašina, izolacija i poremećeni ciklusi spavanja, piše Science Alert.

Za razliku od astronauta u niskoj Zemljinoj orbiti, primjerice na Međunarodnoj svemirskoj postavi, posade na Mjesecu bile bi znatno izloženije kozmičkom zračenju jer su izvan zaštite Zemljinog magnetskog polja. To zračenje može oštetiti DNK, oslabiti imunološki sustav te utjecati na mozak i kardiovaskularni sustav.

Smanjena gravitacija samo komplicira stvari jer mijenja način na koji se krv, kisik i tekućine raspoređuju u tijelu, a dugoročno to može dovesti do problema s mozgom, krvnim žilama, mišićima i kostima. Znanstvenici stoga sve više promatraju tijelo kao integrirani sustav jer promjene u jednom dijelu utječu na sve ostale.

Jedan od izazova je i to što se mnogi zdravstveni problemi razvijaju postupno i neprimjetno. Astronauti se mogu osjećati dobro dok se u pozadini razvijaju ozbiljnije komplikacije koje se pojave tek kasnije, zato se velik naglasak stavlja na dugoročno praćenje zdravlja i prevenciju.

Kako održati zdravlje? Pomoću znanosti!

Da bi se ti rizici smanjili, razvijaju se različite protumjere. Redovita tjelovježba ostaje ključna, iako će se morati prilagoditi uvjetima smanjene gravitacije. Prehrana će također igrati važnu ulogu, uz sve veći fokus na personalizirane dijete koje podržavaju zdravlje kostiju, mišića i imunološkog sustava.

Istražuje se i koncept umjetne gravitacije, primjerice pomoću centrifuga koje bi astronautima povremeno omogućile izlaganje većim gravitacijskim silama. Iako je to još u eksperimentalnoj fazi, moglo bi postati važno za dugotrajne misije. Zaštita od zračenja zahtijevat će višeslojni pristup: izgradnju skloništa od lokalnog lunarnog tla, sustave ranog upozorenja na solarne oluje i pažljivo planiranje aktivnosti da bi se smanjila izloženost.