Riječ je o prevarama u kojima hakeri presreću komunikaciju između dviju strana, primjerice e-mailove, a zatim se predstavljaju kao obje strane da bi ukrali lozinke, financijske podatke ili čak preuzeli kontrolu nad računalnim sustavom tvrtke. U takvim slučajevima kriminalci često traže otkupninu; novac u zamjenu za povrat ukradenih podataka ili napuštanje sustava, piše BBC.

Prema podacima HFW-a, napadi na brodove i luke postaju sve češći i skuplji, a trošak rješavanja posljedica između 2022. i 2023. godine udvostručio se na prosječno 550.000 dolara. Kada stručnjaci ne mogu ukloniti hakere, prosječna otkupnina doseže 3,2 milijuna dolara. 'Nažalost, često pregovaramo izravno s kriminalnim bandama', kaže Clack. 'Komunikacija se vodi putem poruka, najčešće tek jedna, dvije rečenice dnevno.'

Zašto je brodarstvo meta?

Oko 80 posto svjetske trgovine odvija se morem, a svaka veća smetnja može drastično povećati troškove i smanjiti kapacitete brodarskih tvrtki. To, objašnjava John Stawpert iz Međunarodne trgovačke komore za brodarstvo (ICS), industriju čini savršenom metom ne samo za kriminalne grupe, nego i za neprijateljske države.

'Kibernetička sigurnost velik je izazov za brodarstvo. Ako kriminalci uspiju omesti operacije ili provesti ransomware napad, posljedice mogu biti ogromne', kaže Stawpert. I broj napada ubrzano raste. Istraživačka skupina sa Sveučilišta NHL Stenden u Nizozemskoj prikupila je podatke i utvrdila da je njihov broj porastao s tek 10 u 2021. na najmanje 64 prošle godine.

Prema Jeroenu Pijpkersu, stručnjaku za pomorsku IT sigurnost s istog sveučilišta, mnogi incidenti povezani su s vladama Rusije, Kine, Sjeverne Koreje i Irana. 'Vidjeli smo primjer u kojem se na Telegramu dijelila lokacija opreme za Ukrajinu, uz pozive da se napadnu dijelovi logističkog lanca.'

Nova tehnologija, novi rizici

Kako su brodovi postali sve digitalno povezaniji, zahvaljujući i satelitskim komunikacijama poput Starlinka, otvorilo se i više prilika za hakere. No problem je i zastarjela tehnologija. Prosječan teretni brod star je 22 godine, a kompanije ih rijetko povlače iz prometa radi ažuriranja sustava.

To povećava rizik od ometanja GPS-a i tzv. GPS spoofinga, slanja lažnih koordinata zbog kojih brod može završiti na pogrešnoj ruti ili se čak nasukati. U svibnju je tako kontejnerski brod MSC Antonia navodno nasukan u Crvenom moru upravo zbog takvog napada.

'Spoofing može doslovno odvesti brod u plićak i fizički ga oštetiti', objašnjava Arik Diamant iz sigurnosne tvrtke Claroty. Ni luke nisu imune jer i njihovi informatički sustavi postaju sve češća meta.

Od GPS-a do senzora emisija

Novi rizik predstavljaju i senzori za nadzor emisija jer često šalju podatke u stvarnom vremenu i time otvaraju dodatne ulazne točke za napade. A industrija sada pojačava obranu. Međunarodna pomorska organizacija (IMO) još je 2021. godine u svoj globalni sigurnosni kodeks ugradila strože zahtjeve za kibernetičku zaštitu.

'Od tada brodarski sustavi moraju uključivati mjere kibernetičke sigurnosti, što uključuje napredna tehnička rješenja', pojašnjava Tom Walters iz HFW-a. Stawpert vjeruje da je industrija danas u boljoj poziciji nego prije šest, sedam godina: 'Svijest o kibernetičkim prijetnjama je porasla i to će se samo nastaviti.'