Napredak umjetne inteligencije, sve veći infrastrukturni zahtjevi i sadržaj koji je prvenstveno krojen za društvene mreže iz temelja mijenjaju tehnološki i komunikacijski sektor, način poslovanja, komunikaciju i ponudu zabavnog sadržaja, poručuju iz Deloittea u najnovijem, 25. izdanju Predviđanja za sektor tehnologije, medija i telekomunikacija (TMT)
U Deloitteu navode da umjetna inteligencija ubrzava ulaganja u infrastrukturu, mijenja poslovne modele i način na koji se ljudi povezuju i konzumiraju sadržaj te da će zbog tih promjena digitalno gospodarstvo u 2026. i kasnije postati konkurentnije, ali i složenije.
'S obzirom na to da sektor tehnologije, medija i telekomunikacija čini gotovo pola globalnog tržišta kapitala, on nipošto nije beznačajan – dapače, postaje pokretač globalnog gospodarstva. Umjetna inteligencija, podatkovni centri, infrastruktura i čipovi potrebni za podršku AI agentima potiču rast i privlače privatna ulaganja, ulaganja telekomunikacijskih kompanija te ulaganja velikih tehnoloških društava', rekao je Sanjin Katinić, partner u Deloitteovu Odjelu za poslovno savjetovanje. Dodao je da će se 'stvarna moć tehnologije' pokazati kroz raširenu praktičnu primjenu AI-ja i povećanje produktivnosti kojemu organizacije teže.
AI agenti, pretraživanje i SaaS
Deloitte u izvješću ističe da umjetna inteligencija mijenja poslovni softver, stvara nova tržišta i redefinira način na koji ljudi traže informacije i proizvode, a ti bi se trendovi mogli dodatno ubrzati tijekom 2026. godine.
Prema predviđanjima, globalno tržište AI agenata moglo bi do 2030. doseći 35 milijardi dolara, što je znatno više od prognoziranih 8,5 milijardi dolara u 2026. Deloitte dodaje da bi, uz bolje korištenje AI agenata i promišljeniji odgovor na povezane izazove i rizike, tržišna vrijednost mogla rasti i do 30 posto, odnosno do 45 milijardi dolara do 2030. godine.
Deloitte također procjenjuje da će u 2026. svakodnevna uporaba AI-ja u okviru pretraživanja biti tri puta veća od uporabe bilo kojeg samostalnog AI alata. U izvješću se navodi da 29 posto odraslih osoba u razvijenim zemljama dnevno pogleda barem jedan sažetak koji je pripremila umjetna inteligencija, dok 10 posto svaki dan upotrebljava samostalne aplikacije zasnovane na AI-ju. Zaključak je da pretraživači sve više postaju 'vodiči' koji tumače i organiziraju informacije, umjesto da korisnici sami prolaze kroz poveznice i sastavljaju odgovore.
U 2026. godini, navodi Deloitte, SaaS aplikacije postajat će 'dodatno personalizirane, prilagodljive i autonomne', a AI agenti bi s vremenom mogli zamijeniti današnje alate koji nude softver kao uslugu. Procjena je da će u 2026. 75 posto trgovačkih društava ulagati u AI agente, što bi potom trebalo potaknuti potrošnju na razvoj autonomnih AI agenata na SaaS platformama.
'Umjetna inteligencija ne transformira samo poduzeća nego mijenja i pravila tržišnog natjecanja. Ulazimo u razdoblje u kojem automatizacija, inteligentni agenti i pametni softver nisu više daleka budućnost – u središtu su digitalne transformacije. Od promjene pretraživanja informacija do redefinicije platformi i modela određivanja cijena, umjetna inteligencija iz korijena mijenja način na koji tržišta funkcioniraju', izjavila je Anamarija Mlinarić, voditeljica Deloitteova regionalnog sektora za tehnologije, medije i telekomunikacije.
Infrastruktura i čipovi
Deloitte upozorava da AI agenti i automatizacija povećavaju potražnju za hardverom i infrastrukturom, ali istodobno otkrivaju rizike u opskrbnim lancima te potiču zahtjeve za većom lokalnom kontrolom tehnologije.
Prema izvješću, zaključivanje pokretanjem modela umjetne inteligencije sačinjavat će dvije trećine operacija koje AI obavlja do 2026. godine. Iako se ranije nagađalo da će se dio tog tereta seliti na uređaje korisnika, Deloitte navodi da će se većina zaključivanja i dalje odvijati u podatkovnim centrima, uz korištenje skupih čipova ukupne vrijednosti više od 200 milijardi dolara, koji troše znatne količine električne energije, umjesto na povoljnijim čipovima ugrađenima u korisničke uređaje.
U kontekstu poluvodiča, izvješće navodi da bi u 2026. nove tehnologije proizvodnje čipova – poput alata za zajedničko pakiranje memorije visokog propusnog opsega (HBM), 3D pakiranja čipova, plazma-jetkanja i tranzistora GAA – trebale osigurati da potražnja za generativnom umjetnom inteligencijom i računalstvom visokih performansi bude zadovoljena. Deloitte procjenjuje da bi se na te i druge ključne tehnologije moglo potrošiti najmanje 30 milijardi dolara, uz napomenu da će opskrbni lanac i dalje biti izložen globalnim napetostima jer se oslanja na mali broj specijaliziranih dobavljača u koncentriranim regijama.
Deloitte također predviđa da će se u 2026. na globalnoj razini uložiti gotovo 100 milijardi dolara u neovisnu računalnu infrastrukturu za umjetnu inteligenciju. Očekuje se da će kompanije izvan SAD-a i Kine udvostručiti domaću AI infrastrukturu do 2030. godine, što se povezuje s koracima EU-a prema većoj neovisnosti. U Deloitteu navode da EU i druge regije, zbog globalne nesigurnosti, ubrzavaju ulaganja kako bi povratile kontrolu nad ključnom digitalnom infrastrukturom, uključujući hardver i softver za AI, napredne čipove i satelitske mreže.
Roboti i dronovi
U dijelu izvješća posvećenom robotici, Deloitte navodi da bi se broj instaliranih industrijskih robota globalno mogao popeti na 5,5 milijuna do 2026. godine, uz umjeren godišnji rast. Procjena je i da će broj prodanih robota prijeći milijun godišnje, ali tek 2030. godine. U izvješću se navodi da bi dugoročno rast mogao ubrzati zbog nedostatka radne snage, poticanja domaće proizvodnje na razvijenim tržištima te napretka računalne snage i multimodalnog AI-ja, koji bi mogao povećati sposobnosti robota.
Dronovi su dio iste promjene: njima većinom i dalje upravljaju ljudi, no autonomne funkcije se, prema Deloitteu, brzo razvijaju.
Telekomi
Deloitte predviđa nastavak rasta segmenta niskoorbitnih satelita (LEO) u 2026. godini, uz očekivane godišnje prihode od oko 15 milijardi dolara i više od 15 milijuna globalnih korisnika. Također se procjenjuje da će do kraja 2026. broj komunikacijskih satelita u niskoj orbiti u pet najvećih mreža dosegnuti ukupno 18.000, što bi moglo utjecati na globalnu povezanost i tržišno natjecanje.
Poseban se naglasak stavlja na usluge prijenosa podataka s uređaja na uređaj (D2D), koje omogućuju izravnu vezu satelita i mobitela ili drugog uređaja te pokrivenost na područjima bez klasične mreže. Očekuje se da će ulaganja u D2D porasti na 6 do 8 milijardi dolara do 2026., a da će se u orbiti nalaziti više od 1000 D2D satelita za osnovne usluge poput slanja SOS poruka, tekstualnih i glasovnih poruka.
Uz to, Deloitte navodi da se telekomi sve više odmiču od nadmetanja isključivo brzinom i pouzdanošću te uvode 'pogodnosti i dodatke' – od prioritetnog pristupa događajima do ulaznica i nagradnih programa. Do kraja 2026. takvi programi mogli bi postati jednako važni, ako ne i važniji, od učinkovitosti mreže. Deloitte procjenjuje da će najmanje jedna trećina potrošača na razvijenim tržištima davati prednost pogodnostima, a ne najvećim brzinama.
Streaming, društvene mreže i novi oblici pripovijedanja
U izvješću se navodi da se granice između televizije, streaminga i korisnički generiranog sadržaja postupno brišu, a novi formati – od AI-generiranih videozapisa i mikrodrama do video podcasta i suradnji javnih medija i autora – mijenjaju način na koji publika konzumira sadržaj i sudjeluje u njemu.
Deloitte ističe rast mikrodrama – kratkih serijala snimljenih za gledanje na pametnom telefonu – koje godišnje gleda više od pola milijarde gledatelja. Procjena je da će prihodi unutar aplikacija dosegnuti 3,8 milijardi dolara u 2025., a u 2026. bi se mogli više nego udvostručiti na 7,8 milijardi dolara. Dok se procjenjuje da će SAD u 2025. ostvariti oko polovice tih prihoda, taj bi udio mogao pasti na 40 posto kako i druga tržišta počnu snažnije kapitalizirati trend.
Istovremeno se upozorava na pitanja autentičnosti i povjerenja, zbog realističnosti sadržaja i globalnog dosega. Deloitte navodi da će platforme morati pojačati moderiranje, ulagati u alate poput digitalnih vodenih žigova te se uskladiti s novim propisima o označavanju sadržaja i provjeri dobi.
U dijelu o javnim servisima u Europi, Deloitte navodi da se suočavaju sa sličnim pritiscima kao i komercijalne televizije te se prilagođavaju kroz produkciju sadržaja sa streaming platformama, promociju na društvenim mrežama, licenciranje i pažljivo tempiranje objava. Takve strategije, navodi se, povećavaju doseg, privlače mlađu publiku i podupiru prisutnost lokalnog sadržaja na globalnim platformama, a partnerstva bi mogla donijeti desetke tisuća dodatnih sati sadržaja na streaming servisima i društvenim mrežama u 2026.
Podcasti se, prema Deloitteu, sve više sele iz audio formata u video. Navodi se da vodeća platforma nudi video za 60 posto najpopularnijih podcasta od 2022. nadalje, a Deloitte očekuje da će do 2026. video podcasti biti još zastupljeniji. Predviđa se da će globalni godišnji prihodi od oglašavanja u audio i video podcastima u 2026. dosegnuti oko 5 milijardi dolara, što je porast od gotovo 20 posto u godinu dana.
'Zabavan sadržaj koji smo dosad poznavali prolazi kroz tektonske promjene. Danas publika serije gleda na streaming platformama, prati njihove autore na društvenim mrežama, uživa u mikrodramama na ekranu svojeg pametnog telefona te sluša i gleda podcaste koji izgledaju kao televizijske emisije. Videozapisi koji nastaju uz pomoć umjetne inteligencije ubrzavaju ove promjene, brišu granice između studija, autora i platformi te redefiniraju značenje riječi zabava', poručio je Katinić.