okreću se milijuni

Svemirska utrka ulazi u novu fazu: NASA ubrzava kolonizaciju Mjeseca

08.07.2026 u 07:54

Bionic
Reading

NASA je prošli tjedan dodijelila ugovore vrijedne 590 milijuna dolara trima komercijalnim tvrtkama - Astroboticu, Firefly Aerospaceu i Intuitive Machinesu - za dostavu znanstvenih instrumenata i druge opreme na površinu Mjeseca do kraja 2028., dok agencija ubrzava izgradnju baze u okviru programa Artemis

Prema priopćenju agencije, Astrobotic je dobio 297,9 milijuna dolara za dvije misije dostave tereta, dok su Firefly Aerospace i Intuitive Machines dobili 144,2 odnosno 148,3 milijuna dolara, svaki za po jednu misiju.

Svaki će lunarni modul nositi tri NASA-ina instrumenta, uključujući sustav kamera za praćenje utjecaja motora na mjesečevu prašinu, navigacijski reflektor i mjerač zračenja.

Ugovori dolaze u trenutku značajne konsolidacije unutar komercijalnog svemirskog sektora. Tvrtka Voyager Technologies sredinom lipnja sklopila je posao vrijedan 300 milijuna dolara za preuzimanje Astrobotica, koje bi trebalo biti okončano u srpnju, čime bi Astroboticovi programi za pogonske sustave i module za slijetanje ušli pod okrilje Voyagera radi stvaranja tvrtke koja bi nudila cjelovite usluge u prostoru između Zemlje i Mjeseca - takozvanom cislunarnom prostoru.

Faza 1

Sve tri tvrtke dosad su imale mješovite rezultate. Firefly je u ožujku 2025. svojim modulom Blue Ghost izveo prvo potpuno uspješno mekano slijetanje privatne tvrtke na Mjesec, blizu mjesečeva ekvatora.

Astroboticova misija Peregrine propala je u Zemljinoj orbiti ubrzo nakon lansiranja u siječnju 2024., dok se Machinesov lunarni modul Nova-C prevrnuo pri slijetanju u veljači 2024., a slična se sudbina ponovila i pri drugom pokušaju 2025., što je onemogućilo ostvarenje znanstvenih ciljeva većine instrumenata na njemu.

Ugovori su dio onoga što je Carlos García-Galán, izvršni voditelj NASA-ina programa mjesečeve baze, nazvao "Fazom 1" plana izgradnje trajnog naselja na Mjesecu, koja bi prema planu trebala trajati do 2028. godine.

NASA-in administrator Jared Isaacman, koji je na čelo agencije došao u prosincu prošle godine i od tada je temeljito preoblikovao arhitekturu programa Artemis, poručio je da agencija neće čekati da se poteškoće same riješe.

"Mjesecima govorimo u NASA-i da nećemo sjediti skrštenih ruku i čekati sposobnosti potrebne za postizanje najvažnijih nacionalnih ciljeva", rekao je Isaacman u objavi na društvenim mrežama nakon što je Blue Originova raketa New Glenn eksplodirala na lansirnoj rampi u svibnju, uništivši infrastrukturu čija će obnova trajati mjesecima i dovodeći u pitanje raspored slijetanja Blue Originova modula Blue Moon na južni pol Mjeseca.

"Aktivno ćemo sudjelovati uz naše partnere, baš kao što smo činili 1960-ih, kako bismo prevladali neuspjehe, uklonili prepreke i ostvarili željene rezultate." García-Galán je nagovijestio da bi Blue Moon, ako bude potrebno, mogao biti lansiran drugom raketom.

Cijena raste

Pitanje ukupne cijene mjesečeve baze ostaje nejasno. Iako je Isaacman u ožujku spomenuo procjenu od 20 milijardi dolara u sedam godina samo za izgradnju baze, agencija tu brojku otad nije ažurirala niti je odgovorila na izravna novinarska pitanja o ukupnom trošku šireg programa Mjesec–Mars.

Dodatnu zabrinutost izazvao je i izvještaj Ureda glavnog inspektora NASA-e, objavljen tjedan dana prije novih ugovora, prema kojem su se vrijednosti ugovora za četiri otkazana ili preusmjerena sustava programa Artemis više nego udvostručile, s 2,8 na 5,9 milijardi dolara.

Glavni inspektor agencije svjedočio je pred Kongresom još 2024. da bi sam program Artemis do 2025. mogao premašiti 93 milijarde dolara, bez uračunatog šireg programa Mjesec–Mars.

Mjesečeva baza sastavni je dio programa Artemis, koji je u travnju ostvario ključnu prekretnicu kada su četiri astronauta misije Artemis II - Reid Wiseman, Victor Glover, Christina Koch i kanadski astronaut Jeremy Hansen - izveli prvi let posade oko Mjeseca od Apolla 17 iz 1972.

Sedmosatni prelet mjesečeve tamne strane, tijekom kojeg je posada nadmašila dosadašnji rekord udaljenosti od Zemlje koji je 56 godina držala misija Apollo 13, poslužio je kao test sustava prije planiranih misija slijetanja ljudi na površinu Mjeseca.

Cijeli je pothvat dio šireg nadmetanja s Kinom, čiji je svemirski program posljednjeg desetljeća napravio dramatične iskorake. Zakonodavci neprestano upozoravaju kako bi kineski napori mogli narušiti tehnološku premoć Sjedinjenih Država u svemiru, pa su pojačali napore za financiranje mjesečevih misija na obje strane političkog spektra.

Iako je Trumpova administracija predložila rezanje NASA-ina znanstvenog proračuna za gotovo 50 posto, istovremeno je nastojala povećati sredstva za mjesečevu bazu kako bi se "uspostavila američka dominacija" u svemiru.

Stručnjaci ipak upozoravaju da trenutačno postoji dramatičan nedostatak infrastrukture na Mjesecu potrebne za takvu koloniju - čak ni pitanje mjerenja vremena na Mjesecu, gdje sekunde prolaze nešto brže nego na Zemlji, još nije riješeno.