Zagrebačka škola ekonomije i managementa u sklopu svoje konferencije EUonAIR AI Summit ugostila je dvojicu aktualnih nobelovaca: profesora Johna Martinisa, dobitnika Nobelove nagrade za fiziku, i profesora Joela Mokyra, dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju.

Već na samom početku konferencije profesor Martinis razbio je sve predrasude o tome da su fizičari uštogljeni, dosadni i da razmišljaju samo o sljedećem eksperimentu jer je ovaj Amerikanac hrvatskih korijena u komunikaciji s novinarima i uzvanicima bio izuzetno opušten i nasmijan.

Sletio kad i hrvatska nogometna reprezentacija

Na samom početku nasmijao je cijelu dvoranu anegdotom o svom dolasku u Hrvatsku. Naime, kad je sletio u Zračnu luku Zagreb, dočekali su ga domaćini i upoznali s velikim brojem ljudi, što mu je dalo dojam da je neka zvijezda. A onda je izašao u čekaonicu na aerodromu, gdje se skupilo nekoliko stotina ljudi odjevenih u prepoznatljive crveno-bijele kvadratiće.

Kako je ispričao, u prvi je tren pomislio da su došli dočekati njega, ali je brzo shvatio da je u isto vrijeme u Zagreb sletjela i nogometna reprezentacija te se dobro nasmijao.

I ostatak njegova predavanja, u kojem se dotaknuo kvantnog računarstva, ali i svijeta općenito, bio je u laganom i opuštenom tonu.

Profesor Martinis izuzetno je ponosan na svoje hrvatsko podrijetlo. Njegov je otac rođen na Visu i od malih nogu bavio se ribarstvom, a time se nastavio baviti i kad se preselio u SAD. Kako je istaknuo, njegov otac nikad nije studirao, niti je bio znanstvenik, ali tijekom cijelog njegova djetinjstva svemu je pristupao s puno objašnjavanja.

Otac s Visa naučio ga kako razmišljati

'To nije baš uvijek bilo točno, što sam saznao poslije, kad sam krenuo u školu i na studij, ali me naučio kako razmišljati i postavljati pitanja', ispričao je prof. Martinis prisjetivši se djetinjstva i svojih roditelja te naglasivši da je upravo otac zaslužan za njegov uspjeh u fizici.

Upravo je taj primjer iskoristio i kako bi, kao diplomat za promicanje znanosti, poslao poruku današnjim učenicima i studentima, ali i njihovim roditeljima i profesorima, potaknuvši ih da potiču djecu da postavljaju pitanja.

'To je stvarno dobra stvar za poticanje vaše djece da odrastu i postavljaju pitanja, osobito ako želite da postanu znanstvenici. Jer znanost se svodi na postavljanje i odgovaranje na pitanja – kako nešto zapravo funkcionira?' rekao je prof. Martinis.

'Trebati poticati djecu da postavljaju pitanja'

Podsjetio je da su djeca prirodno znatiželjna, ali ih često druga djeca i sustav sprječavaju u tome. Stoga bi roditelji i profesori trebali biti oni koji će ih poticati da postavljaju pitanja i traže odgovore na njih.

Govoreći o svojoj karijeri, rekao je da su presudni za nju bili izuzetni ljudi i znanstvenici s kojima je radio. Jer bez njih i bez prilika za sudjelovanje u eksperimentima koje su mu omogućili ne bi danas bio tu gdje jest – dobitnik Nobelove nagrade za fiziku za rad na razvoju kvantnih računala.

Prof. Martinis je naglasio da bi kvantno računarstvo moglo uvelike promijeniti naše živote, čak i više nego umjetna inteligencija.

'Pokušavamo pretvoriti to u korisnu tehnologiju, ali imamo još puno toga napraviti. Svi su trenutno zabrinuti i zainteresirani za umjetnu inteligenciju, ali puno ljudi razmišlja i o razvoju kvantne umjetne inteligencije. Mislim da će to biti od velike koristi za naše društvo', kazao je.

Osobna veza s fizikom i Hrvatskom

Profesor Martinis iznenadio je okupljene kad se, govoreći o fizici, dotaknuo i slavnog znanstvenika Nikole Tesle. Naime rekao je da je Tesla njegov daleki rođak te istaknuo da su njegovi izumi izuzetno praktični, zbog čega su postali temelj za brojne izume koji su donijeli poboljšanje u našim životima. Upravo to želi i on postići svojim radom na kvantnoj mehanici i kvantnom računalu.

Dotaknuvši se Hrvatske, istaknuo je da je nedavno vidio video Hrvatske turističke zajednice u kojem sudjeluje glumac John Malkovich i govori o tome što zapravo čini Hrvatsku.

'Sad razumijem zašto su moji djed i baka mislili da je propuh toliko opasan', rekao je prof. Martinis i nasmijao cijelu dvoranu. A potom je nastavio: 'Ali jedna stvar koja me stvarno pogodila bila je izjava da su Hrvati pomalo tvrdoglavi i da kažu ono što im je na umu.'

Rekao je da je to zapravo veoma dobra značajka za znanstvenika, a njemu je bila od velike pomoći u karijeri.

'To je nekako kompatibilno sa znanosti. Postavljanje puno pitanja, otkrivanje onoga što se događa. Pomaže mi to da stavim fokus na pronalazak odgovora', objasnio je. 'Smatram da je to vrsta kulturne osobine, koju sam svakako dobio od svoje obitelji, a to je važno za znanstvenika jer te potiče da budeš inventivan', rekao je prof. Martinis te na kraju zahvalio na pozivu i istaknuo da se veseli nastavku posjeta Hrvatskoj.