Upravo su na ta pitanja, u sklopu EUonAIR AI Summita koji se održava u Zagrebu, odgovarali sudionici panela pod nazivom 'The Future of AI in Business': Mato Njavro (dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa), Alessandro Aresu (pisac i konzultant), Siniša Krajnović (CEO tvrtke Ericsson Nikola Tesla), Vladimir Lukić (Boston Consulting Group), Stefano Gison (COO Zagrebačke banke), Nataša Rapaić (CEO Hrvatskog Telekoma) i Gordan Pešić (CEO Dok-Inga).

Na samom početku Alessandro Aresu objasnio je kako su različite tehnologije tijekom prošlosti približavale ljude. Danas su pak dobavni lanci toliko isprepleteni da je nemoguće biti u potpuno samostalan, a to najviše dolazi do izražaja kad u jednadžbu uvedemo i geopolitiku, odnosno aktualna događanja u svijetu. Jer, kako je istaknuo, dovoljna je jedna politička odluka, poput zatvaranja Hormuškog tjesnaca, da se poremeti cijeli lanac. Upravo je to rizik o kojem tvrtke i organizacije danas moraju voditi računa.

Istaknuo je da je danas nemoguće u potpunosti se osamostaliti i proizvoditi sve što je potrebno u vlastitoj zemlji.

'Pogotovo u kontekstu Kine kao globalnog proizvodnog diva. Čak 35 posto ukupne proizvodnje u svijetu događa se u Kini', naglasio je Aresu.

Čak i kad bi se Europa htjela osamostaliti, to bi bilo izuzetno komplicirano. Zato je važno razumjeti i poznavati dobavne lance kako bi na vrijeme moglo reagirati i prilagoditi se bilo kakvim prekidima ili zastojima. A to je još vidljivije kad se u obzir uzme razvoj umjetne inteligencije jer su dobavni lanci za čipove i energiju uvelike povezani s Azijom.

I Vladimir Lukić ističe da se sve više tvrtki iz Europe želi odmaknuti od američkih i kineskih dobavnih lanaca i stvoriti vlastiti ekosustav, a istaknuo je da, na globalnoj razini gledano, više od 60 posto AI prometa dolazi od kineskih AI modela, što mnoge iznenađuje.

Tvrtke koje danas napreduju fokusirane su i veoma precizne u tome kako prezentiraju ono što rade, gdje su fokusirane i na kojoj su razini.

'Jedno je reći - dat ćemo svima AI alate i digitalizirati sve. A drugo je reći - radimo na rastu ova dva proizvoda koji će biti dostupni i stvarati sljedeća iskustva. Te tvrtke znaju u čemu im je vrijednost implementacije umjetne inteligencije i ne boje se uvesti je', istaknuo je Lukić.

Nataša Rapaić, predsjednica Uprave Hrvatskog Telekoma, osvrnula se na velika ulaganja u infrastrukturu koja su obilježila posljednjih nekoliko godina, kako u HT-u, tako i u drugim telekomima u Europi.

'Tehnološka smo kompanija i uvijek se trudimo biti prvi u isprobavanju i korištenju svih tih tehnologija. Što se tiče AI-a, postoji oštra krivulja učenja za sve nas. Moramo obučiti naše ljude da koriste različite alate, a onda moramo upotrijebiti te vještine kako bismo promijenili naš operativni model. Ako gledate unutar telekoma, svaki projekt, jer još nismo dovoljno duboko promijenili naše operativne modele, prolazi kroz tri faze: može li projekt promijeniti korisničko iskustvo, našu internu učinkovitost i, naravno, stvara li to kakve mogućnosti za monetizaciju', pojasnila je Rapaić.

Dodala je da ne uspije svaki projekt i pokaže se da nije svaki od njih spreman za skaliranje. Ali dodaje da pokušavaju eksperimentirati i vidjeti koliko brzo mogu promijeniti svoje operativne modele kako bi potaknuli masovno korištenje AI alata.

Siniša Krajnović dao je primjer za to kako u Ericsson Nikoli Tesli koriste umjetnu inteligenciju. Istaknuo je da je pokušavaju upotrijebiti za što brže donošenje odluka, ali i ponuditi svojim klijentima AI u svim proizvodima koje imaju. Diljem Europe ENT gradi digitalnu infrastrukturu pogonjenu umjetnom inteligencijom, što je veoma bitno.

'No ono što je nama možda najvažnije je korištenje AI-a u razvoju softvera. U našoj tvrtki ima oko 3000 inženjera i oko 2000 njih svakog dana radi na razvoju softvera, a upravo se razvoj softvera izuzetno brzo mijenja ovih dana. Potpuno je drugačiji nego što je bio prije godinu dana i drugačiji je nego što će biti za godinu dana', istaknuo je Krajnović.

Dodao je kako je presudno da budu spremni za te promjene.

'Digitalna infrastruktura i AI su presudni za kompetitivnost Europe i cijele civilizacije. Što više ulažete u digitalnu infrastrukturu, to ste konkurentniji i veće su šanse za gospodarski uspjeh', istaknuo je.

Europa je prespora

Na pitanje ulaže li Europa dovoljno u digitalnu infrastrukturu, Krajnović je istaknuo kako misli da ne ulaže.

'Jedni smo od najsporijih. SAD je puno brži od nas, a da ne spominjemo Kinu. Općenito gledano, Europa ima ambicioznu strategiju, ali mislim da moramo više ulagati, posebno u visoku tehnologiju. Ona će definirati budućnost', naglasio je.

Dodao je da Hrvatska ima veoma razvijenu digitalnu infrastrukturu i 5G mrežu, što je dobro, ali općenito gledano EU nije dovoljno ambiciozan.

S njim se složila i Rapaić, ali i dodala da se intenzivno ulaže u izgradnju digitalne infrastrukture, pogotovo u širenje 5G mreže i izgradnju optičke mreže u Hrvatskoj, ali i Europi. Dodala je i da se grade podatkovni centri te se radi na kibernetičkoj sigurnosti.

'Europa je u ovoj telekomunikacijskoj infrastrukturi veoma dobra i sad moramo vidjeti kako to možemo monetizirati jer je ta digitalna infrastruktura ključna za budućnost', istaknula je.

AI ulazi i u bankarski sektor

Stefano Gison se dotaknuo umjetne inteligencije iz pozicije jedne od najstarijih i, kako je sam priznao, najdosadnijih industrija, one bankarske. Istaknuo je da je financijska industrija izuzetno jako regulirana, ali to ne znači da ne uvode umjetnu inteligenciju i u svoje redove, doduše puno opreznije i sporije nego u nekim drugim industrijama, ali ipak prate trendove.

'Bankarstvo je bilo prvo koje je koristilo središnje računalo, internetsko bankarstvo je bilo među prvim internetskim aplikacijama i koristit ćemo tako i AI. No brzina kojom se ova tehnologija širi je brža, brže se mijenja. Veoma je komplicirano nositi se s njom jer je svaka nova verzija puno naprednija od one stare', rekao je Gison te dodao da u svemu surađuju s regulatorom.

Rapaić je istaknula da surađuju sa Zagrebačkom bankom, pružajući joj ne samo stabilnu vezu, već i usluge iz područja kibernetičke sigurnosti. Ali i podsjetila je da su pomogli u implementaciji umjetne inteligencije u Zabi.

'Tako da bih rekla da nismo u Hrvatskoj tako spori, ali još nismo na onoj razini na kojoj bismo htjeli biti', dodala je.

Gison je pojasnio da se radi o AI asistentici MIA, ugrađenoj u centar za korisničku podršku kako bi korisnicima olakšala rješavanje problema. Istaknuo je da su takvo rješenje morali uvoditi postupno i uz puno nadzora kako se ne bi dogodilo da AI počne halucinirati. Sada uvode novu, napredniju verziju, ali opet postupno i uz puno provjera kako bi bili sigurni da će informacije koje daje korisnicima zaista biti točne i korisne.

Budućnost robotike? Autonomno izvršavanje zadataka

Gordan Pešić iz Dok-Inga istaknuo je da su oni u proteklih 35 godina gradili robote, a sad u te robote polako uvode autonomiju i umjetnu inteligenciju kako bi povećali učinkovitost, sigurnost i operativne mogućnosti. Dodao je da će se to vjerojatno dogoditi s robotima koji se koriste u opasnim situacijama poput razminiranja ili vojnim aktivnostima.

'Fokusirat ćemo se na stvaranje autonomije koja omogućava samostalno izvršavanje zadataka, a ne samo autonomno kretanje po, primjerice, bojišnici', rekao je Pešić.

S obzirom na geopolitičku situaciju u cijelome svijetu, panel je raspravljao i o tome u kojem smjeru bi se Europa trebala kretati u budućnosti.

Aresu je istaknuo da bi Europa trebala voditi računa o tehnološkoj samostalnosti, a ona se sastoji od mješavine talenta, tvrtki i kapitala.

'Vaša će se samostalnost u budućnosti sastojati od toga koliko ste sposobni privući visoko obrazovane i vješte radnike, koliko ste sposobni razviti obrazovanje i koliko vam je razvijena infrastruktura tako da potiče stvaranje novih kompanija', istaknuo je Aresu te dodao kako Europi nedostaje tržište kapitala koje bi ulagalo u nove tvrtke te tako poticalo njihov razvoj i rast.

Europi nedostaje ambicije

S njim se nije složio Krajnović, istaknuvši da Europi ne nedostaje kapitala, već ambicije.

'Upravo me to najviše rastužuje, taj nedostatak stvarne ambicije, upornosti, gladi, pogotovo u usporedbi sa SAD-om i Kinom', rekao je, dodavši da europsko tržište nije malo, jer broji pola milijardi ljudi, ali ljudima koji se na njemu natječu nedostaje ambicije i želje za rastom.

Podsjetio je i na nedavnu situaciju kad je američki Anthropic, nakon zahtjeva američke vlade, ukinuo pristup najnovijem AI modelu svima izvan SAD-a. 'To je bio poziv na buđenje. Nažalost, nismo to tako shvatili. Nažalost, bit će još više takvih poziva i bit će još opasniji pa se moramo trgnuti', zaključio je.

Lukić je dodao da u Hrvatskoj, ali i Europi ima dovoljno tehnološkog znanja, kojem nedostaje samo malo ambicije i hrabrosti pa da ostvarimo uspjeh na svjetskoj sceni. Panelisti su se dotaknuli i ovisnosti europskih tvrtki o inozemnim rješenjima, na što je Rapaić istaknula da bi bilo pogrešno natjecati se s rješenjima koja su razvijana na Zapadu ili na Dalekom istoku.

'Mislim da je ključno kako prihvaćamo to što je razvijeno negdje drugdje i kako gradimo na tome tako da pronađemo način da to monetiziramo ili upotrijebimo sve što je razvijeno. Slažem se da ambicioznost u Europi nije tako visoka, a dijelom je to krivica i regulative, no to je samo isprika', istaknula je.

Vezano za suverenitet, ponovila je da je važno imati talente i investicije, ali je napomenula kako se sve više gospodarstava oslanja na podatke, koje je potrebno prikupiti i zaštititi.

'Moramo pronaći način na koji izgraditi sigurno okruženje, sigurnu vezu, kako bismo mogli zaštititi naše podatke. I mislim da će to biti ključan dio nacionalne sigurnosti. U konačnici, sva ta digitalna infrastruktura je nacionalna infrastruktura jer postaje nužna za konkurentnost zemlje, za njenu suverenost i istovremeno otpornost', naglasila je Rapaić.

Panelisti su na kraju naglasili da je za sve one koji žele pokrenuti nešto u Europi ključno da gledaju izvan granica svojih država, ali i izvan granica Europe. Trebaju biti ambiciozni i razmišljati globalno jer će jedino tako moći uspjeti.