U sklopu jednodnevne stručne konferencije pod nazivom Pametnije računalstvo - više znanosti, manje informatike održane u IBM-ovom inovacijskom centru u Ljubljani, Veliki plavi je predstavio viziju znanstveno-tehničkog računalstva, softverska rješenja za računalstvo visokih performansi (Platform computing) te organizirao tehničke demonstracije i obilazak jednog od najsuvremenijih tehnoloških centara u Europi.

Bilo da je riječ o poboljšanju financijskih performansi, bržem razvoju proizvoda, boljem razumijevanju međudjelovanja na molekularnoj razini ili učinkovitijim načinima stimuliranja ponaša nja tvari u nanorazmjerima, zajednički cilj takvih aktivnosti je neprestana potreba za simulacijom, modeliranjem ili prognoziranjem složenih odnosa koji se mogu brojčano ili statistički reprezentirati. To su podaci i zahtjevne računalne zadaće koje se ostvaruju u konceptu tehničkog računalstva.

S teraflopsa na exaflopse

Osnovni cilj tehničkog računalstva je poboljšati ishode i rezultate putem boljeg razumijevanja tehničkih i poslovnih okružja. Taj uvid može pomoći organizacijama u smanjenju rizika i poboljšanju donošenja odluka te bržoj realizaciji novih prilika koje se stvaraju razvojem poslovnih modela ili tehničkim sposobnostima.

Maciej Remiszewski, IBM-ov stručnjak za High Performance & Technical Computing za srednju i istočnu Europu, predstavio je koncept razvoja HPC sustava i njihovu važnost za razvoj akademskih i znanstveno-istraživačkih ustanova te računalni softver za visoko performantna računala.

'Bez obzira radite li s analitikom golemih količina podataka, imate potrebu za upravljanjem velikih količina strukturiranih i nestrukturiranih podataka ili vam jednostavno treba brza, pouzdana i učinkovita pohrana te premještanje velikih količina datoteka - treba vam klasterirani datotečni sustav. Takvi sustavi pouzdano podržavaju podatke visokih performansi i nude dosljedan pristup do zajedničkog skupa podataka koje dobivaju iz većeg broja servera', rekao je Remiszewski.

Granica snage superračunala sada se izražava u teraflopsima. U ne tako dalekoj budućnosti pomaći će se na exaflopse, a ta će računala moći simulirati rad ljudskog srca u realnom vremenu, što će značajno unaprijediti otkrivanje i liječenje bolesti, prognozirao je Remiszewski.

Čudni novi svijet

Superračunala budućnosti, dodao je, bit će radikalno drukčija od današnjih, zato što će morati pronaći rješenja za niz ograničenja i izazova. Tako se, primjerice, prešlo na višejezgrene procesore, koji su danas standard u računalima, ali i sve češći u pametnim telefonima.

Jedan od izazova bit će i smanjivanje potrošnje energije. Primjerice, kad bi danas koristili najštedljiviju tehnologiju koju poznajemo, exaflopsni procesori - koji bi trebali postati stvarnosti tijekom idućih 10 do 15 godina - cuclali bi ogromnu količinu energije: čitav gigavat. Da bi bili održivi, bit će potrebno osmisliti tehnologiju koja potrošnju spušta na ispod 20 megavata.

Uz arhitekturu (procesorsku i računalnu općenito), mijenjat će se i pristup obradi podataka - procesore će pomicati sve bliže sve već ogromnim bazama podataka, kako bi se smanjila udaljenost koju trebaju prevaliti kako bi ih se obradilo.

U IBM-u su uvjereni kako je za razvoj industrije superračunala ključno pronaći način kako ih povezati s rješavanjem konkretnih problema, od vremenske prognoze preko modeliranja i simuliranja za ljude opasnih situacija (primjerice, sudara) i novih rješenja postojećih tehnologija (recimo, turbina), do poboljšanja zdravstvene zaštite.

Posjetili smo i supperračunalo u ljubljanskom Turboinštitutu, koje je donedavno bilo jedno od 500 najjačih na svijetu, a danas se diči tek titulom najjačeg računala na Balkanu. U institutu ga koriste za razne proračune vezane uz mehaniku fluida i turbine, primjerice one koje će zamijeniti postojeće na hidroelektrani Đerdap 2.