Toplinski val koji je zahvatio Europu, čini se, tek je uvod u ono što nas čeka u budućnosti. Svjetska zdravstvena organizacija već je upozorila da će budući toplinski valovi biti češći, intenzivni i dulji. Hoćemo li ih moći preživjeti?
Svaki toplinski val koji zahvati neki dio svijeta rezultira povećanim brojem liječničkih intervencija i smrtnih slučajeva. Liječnici upozoravaju da su djeca, stariji i kronični bolesnici najosjetljiviji na te ekstremno visoke temperature.
'Što dulje traje, to je veći teret za ljude iz dana u dan', upozorava medicinska meteorologinja Kathrin Graw koja radi s njemačkom nacionalnom meteorološkom službom Deutscher Wetterdienst (DWD).
Ističe da je situacija još gora kad izostaje oporavak tijekom noći jer one ostaju tople. 'Kvaliteta sna se pogoršava pa je vrućinu teže podnijeti sljedeći dan', ističe Graw za dpa.
vezane vijesti
Što se događa s tijelom kad mu je vruće?
Kada ste izloženi toplini, događa se nekoliko stvari pri pokušaju tijela da se ohladi i prilagodi se toplinskom stresu. Jedna od njih je da počinjete hiperventilirati, što smanjuje protok krvi u mozak. Zato ljudi mogu razviti promijenjeno stanje uma s toplinskim udarom.
Također dolazi do preusmjeravanja protoka krvi prema koži. Ona se zagrijava, kreće znojenje i tijelo isijava toplinu da bi se ohladilo. Ali to također smanjuje volumen krvi u cirkulaciji, pa pada krvni tlak, a to može dovesti do kardiovaskularnog kolapsa.
Nedavna studija DWD-a pokazala je da se rizik od smrtonosnih posljedica vrućine povećava u periodu toplinskog vala.
Među osobama s kardiovaskularnim bolestima do 18 posto više smrtnih slučajeva događa se 11. i 12. dana toplinskog vala u usporedbi s razdobljima bez tolike vrućine, a u prvim danima toplinskog vala prekomjerna smrtnost povezana s vrućinom u ovoj skupini iznosi 8,5 posto.
No ljudi su prilagodljivi i njihova se tijela donekle mogu adaptirati na sve veće temperature.
Kako se prilagođavamo?
Ljudi koji žive u toplijim krajevima prilagođavaju se pa je smrtnost povezana s vrućinom u tim područjima nešto niža nego u sjevernijim zemljama.
Znanstveno gledano, nekoliko je kompenzacijskih mehanizama koji se aktiviraju kad je čovjek izložen toplini, a na staničnoj razini postoje proteini koji se nazivaju proteini toplinskog šoka te se proizvode kao odgovor na povećanu temperaturu i omogućavaju njezinu toleranciju.
Ljudi koji su izloženi vrućini dulje vremena grade ovu toleranciju proizvodnjom proteina toplinskog šoka. Manje hiperventiliraju i imaju povećan protok krvi u mozak u usporedbi sa skupinom koja nije razvila toleranciju, pa su u stanju puno bolje kompenzirati. Također povećavaju volumen plazme, stoga malo više zadržavaju vodu, očekujući da će se znojiti i slično.
Ali liječnici upozoravaju – ako ste pretili ili imate prekomjernu težinu, bit će vam teže razviti toleranciju na toplinu jer imate dodatni sloj izolacije.
Kako lakše preživjeti visoke temperature?
Znanstvenici ističu da možemo naučiti svoje tijelo da bolje podnosi vrućinu. I za to vam nisu potrebne godine, već oko tjedan dana.
Obično je za to dovoljno provesti oko 20 minuta dnevno šest dana zaredom na vrućini, pazeći da se dobro hidrirate i prestanete ako osjećate vrtoglavicu ili pretjeran umor, a to bi trebalo biti dovoljno da vam bude lakše preživjeti ljetnu vrućinu. Uz jednu napomenu:
'No ni dugoročna prilagodba višim temperaturama neće biti moguća bez ograničenja, pogotovo ne kada se promjene kojima se tijelo mora prilagoditi događaju vrlo brzo. Porast temperature zbog klimatskih promjena nažalost se ubrzao posljednjih godina', naglašava Graw.
