Toplinski val ne ostavlja posljedice samo na infrastrukturu i okoliš, kao što možemo vidjeti ovih dana, već ostavlja i ozbiljne posljedice na ljudsko tijelo
Bez obzira na to jeste li ljubitelj ljeta ili ne, ekstremno visoke temperature kakve su ovih dana zahvatile Europu, ostavljaju posljedice na vaše tijelo. Vrućina odvlači pažnju, otežava koncentraciju, iscrpljuje, a u nekim slučajevima može imati i ozbiljne posljedice po zdravlje. Vrućina može biti smrtonosna, a znanstvenici još uvijek pokušavaju shvatiti zašto.
Catherine Thompson, kognitivna psihologinja na Sveučilištu Liverpool Hope, proučavala je učinke ekstremne vrućine na one koji se s njima susreću gotovo svakodnevno - vatrogascima. Naime, ranije studije potvrdile su da s porastom temperature ljudi postaju razdražljiviji i nasilniji.
vezane vijesti
Thompson je u svojoj studiji otkrila da je vatrogascima bilo teže fokusirati se i kontrolirati pažnju odmah nakon izlaganja toplini. A to je nešto s čim se mogu identificirati i ljudi koji proživljavaju toplinski val.
Ali, za razliku od Europljana koji su pod utjecajem visokih temperatura već danima, vatrogasci su ekstremnoj vrućini bili izloženi tek 15 minuta. I njima je bilo potrebno 20 minuta hlađenja da bi im se kognitivne vještine vratile u normalu.
Otkrivanje kako višednevni toplinski val utječe na ljude i koliko im treba da se oporave od njegova utjecaja, moglo bi biti izazovno za istražiti. 'Pretpostavljam da nitko to nije učinio jer je to jednostavno tako teško učiniti', kaže Thompson za MIT Review.
Ranije studije daju zanimljiv uvid
Ranije provedene studije o utjecaju toplinskih valova na ljude sugeriraju da vrućina ima katastrofalne posljedice na ljude s mentalnim poremećajima. U studiji objavljenoj 2023. godine, znanstvenici sa Sveučilišta u Oxfordu otkrili su da je tijekom toplinskih valova došlo do povećanja stope prijema u bolnicu za 9,7 posto za osobe s takvim stanjima.
'Ljudi koji žive s mentalnim zdravstvenim problemima među najosjetljivijima su na fizičke utjecaje vrućine', ističu znanstvenici i dodaju kako su osobe sa shizofrenijom imale tri puta veću vjerojatnost da će umrijeti tijekom toplinskog vala.
No, znanstvenici upozoravaju i kako visoka temperatura itekako utječe na rad mozga.
Istraživanja na laboratorijskim životinjama pokazala su da pretjerana toplina može promijeniti način na koji kemijski signali djeluju u našem mozgu. Čini se da se razine neurotransmitera poput serotonina, na primjer, povećavaju kada su štakori i miševi izloženi visokim temperaturama. Toplina također može ometati način na koji mreže u našem mozgu međusobno komuniciraju. Također, mogla bi utjecati na način na koji kisik dopire do naših moždanih stanica.
Nova istraživanja sugeriraju da su među najranjivijima djeca i mladi. Znanstvenici su primijetili porast stope samoubojstava od 2,97 posto među ljudima u SAD-u u dobi od 15 do 24 godine za svaki porast prosječne mjesečne temperature od 1 °C. To je više nego dvostruko povećanje u odnosu na ljude starije od 24 godine (što je samo po sebi zabrinjavajuće).
Osim toga, bebe koje su bile izložene ekstremnoj vrućini (ili hladnoći) imale su promijenjenu bijelu tvar u mozgu. Iako za sad nije jasno kako ta promjena djeluje na daljnji razvoj mozga, očito je da vrućina itekako djeluje na ljudsko tijelo.
Znanstvenici će se u budućnosti morati dodatno pozabaviti time kako ekstremna vrućina utječe na naše mozgove i ponašanje, jer klimatolozi upozoravaju da će djeca rođena 2020. godine doživjeti oko sedam puta više toplinskih valova nego njihovi bake i djedovi.
