Tijekom jednog od najtoplijih dana u povijesti Francuske, 23. lipnja, temperature su u nekim dijelovima zemlje dosegnule oko 40 Celzijevih stupnjeva. U Parizu je zbog vrućine Eiffelov toranj zatvoren ranije nego inače dok je u mjestu Ergué-Gabéric u Bretanji kvar na električnom transformatoru ostavio bez struje više od 100.000 ljudi.

Lokalne vlasti objavile su da se to dogodilo zbog visokih temperatura, a takvi incidenti više nisu iznimka.

'Sve što je povezano s elektroenergetskom mrežom – dalekovodi, interkonekcije i transformatori – ima problema s hlađenjem tijekom velikih vrućina. To smanjuje učinkovitost cijelog sustava', objašnjava za BBC Iain Staffell s Imperial Collegea u Londonu.

Prema procjenama njegova tima, proizvodnja električne energije u plinskim elektranama pri temperaturama od 40 stupnjeva Celzijevih može biti i deset posto manja nego pri 20 stupnjeva. Ni solarni paneli nisu imuni na visoke temperature, a iako oni suvremeni bolje podnose vrućine nego starije generacije, njihova učinkovitost ipak opada.

'Kada temperature u Ujedinjenom Kraljevstvu prijeđu 27 stupnjeva, proizvodnja solarne energije doseže plato i potom postupno počinje padati', kaže Staffell.

Probleme bilježe i dalekovodi. Metalni vodiči se tijekom vrućina šire i spuštaju, a dodatno zagrijavanje uzrokovano protokom električne energije može pogoršati situaciju. 'Postoji granica za to koliko se vodovi smiju spustiti', upozorava Simon Hogg, profesor emeritus sa Sveučilišta Durham.

Ako vodovi dođu u kontakt s drvećem ili objektima ispod njih, može doći do prekida opskrbe ili nesreća, a upravo je takav scenarij bio jedan od uzroka velikog nestanka struje u Sjevernoj Americi 2003. godine. Zbog toga operateri tijekom toplinskih valova često smanjuju količinu električne energije koja prolazi mrežom da bi izbjegli preopterećenja.

Ugroženi bolnički sustavi i podatkovni centri

Posljedice ekstremnih temperatura osjetio je i britanski zdravstveni sustav. Šest bolničkih ustanova NHS-a proglasilo je prošlog tjedna izvanredno stanje nakon što su visoke temperature negativno utjecale na informatičke sustave, medicinske skenere te laboratorijsku i onkološku opremu.

Slična situacija dogodila se tijekom rekordnog toplinskog vala u srpnju 2022. godine, kada su temperature u Velikoj Britaniji prvi put premašile 40 stupnjeva Celzijevih. Tada su zbog pregrijavanja otkazali podatkovni centri bolnica Guy's i St Thomas' u Londonu, što je dovelo do odgađanja operacija.

Prema službenom izvješću, zaposlenici su pokušali rashladiti opremu polijevajući rashladne jedinice hladnom vodom. Unatoč tome, temperatura u podatkovnom centru bolnice St Thomas' dosegnula je 36,2 stupnja, a u bolnici Guy's, nakon kvara klimatizacijskog sustava, narasla je na čak 50,3 stupnja.

Bez sofisticiranih sustava hlađenja podatkovni centri vrlo bi se brzo pregrijali, a sigurnosne tvrtke upozoravaju i da nagle promjene temperature ponekad aktiviraju senzore pokreta, što dovodi do lažnih alarma.

Problemi za željezničku infrastrukturu

Visoke temperature stvaraju probleme i željezničkoj infrastrukturi. Metalni ormarići u kojima se nalazi signalna oprema tijekom toplinskih valova mogu dosegnuti temperature više od 70 Celzijevih stupnjeva, zbog čega pojedine željezničke tvrtke već testiraju nove sustave hlađenja koji ne zahtijevaju dodatnu električnu energiju.

Stručnjaci upozoravaju da će klimatske promjene samo povećati pritisak na kritičnu infrastrukturu.

Neovisni britanski Odbor za klimatske promjene upozorio je u svibnju da bi prekidi opskrbe električnom energijom uzrokovani ekstremnim vrućinama mogli imati ozbiljne posljedice za digitalna plaćanja, promet i javne usluge te stajati gospodarstvo milijarde eura.

Osim poboljšanja ventilacije i sustava hlađenja, stručnjaci smatraju da će biti potrebno proširiti kapacitete elektroenergetske mreže. 'Bit će sve više ljeta poput ovoga. Morat ćemo se prilagoditi', zaključuje Staffell.