Španjolski arheolozi koji istražuju zaljev između Algecirasa i Gibraltara dokumentirali su više od 30 brodoloma koji su se dogodili na tom području tijekom više od dvije tisuće godina – od 5. stoljeća prije Krista pa sve do Drugog svjetskog rata.

Taj zaljev nalazi se na sjevernom ulazu u Gibraltarska vrata, ključnu pomorsku rutu koja povezuje Europu i Afriku. Upravo zbog tog strateškog položaja stoljećima je bio svojevrsno usko grlo kroz koje su prolazili trgovački, istraživački i ratni brodovi, što objašnjava iznimnu koncentraciju olupina na relativno malom prostoru.

Trogodišnji projekt koji vodi Sveučilište u Cádizu u suradnji sa Sveučilištem u Granadi identificirao je ukupno 151 arheološku lokaciju, uključujući čak 134 brodoloma. Do sada su detaljno dokumentirane 34 olupine, među kojima su feničanski, rimski, srednjovjekovni i moderni brodovi, kao i ostaci zrakoplova iz 20. stoljeća.

Najstariji pronađeni brod potječe iz punskog razdoblja 5. stoljeća pr. Kr., a među nalazima ističu se deseci rimskih brodova te plovila iz kasnijih razdoblja koja svjedoče o trgovačkim rutama, ratovima i kulturnim kontaktima različitih civilizacija. Profesor Felipe Cerezo Andreo, koji vodi projekt Herakles, naglašava da je riječ o jednom od rijetkih mjesta na Mediteranu s tako raznolikim i gusto raspoređenim arheološkim ostacima različitih naroda.

Posebno zanimljiv nalaz je olupina španjolske topovnjače Puente Mayorga IV iz 18. stoljeća. Takva su plovila korištena za brze i prikrivene napade na britanske ratne brodove u blizini Gibraltara, a često su bila maskirana kao ribarski brodovi prije nego što bi iznenada otvorila vatru. Tijekom istraživanja pronađen je i neobičan predmet –drvena kutija u obliku knjige. Iako se isprva pretpostavljalo da je služila za skrivanje tajnih dokumenata, pokazalo se da je sadržavala tek drvene češljeve, što sugerira svakodnevnu i osobnu namjenu.

Istraživači ističu da su ova nalazišta ugrožena modernim razvojem luka, radovima na produbljivanju morskog dna i izgradnjom infrastrukture, ali i klimatskim promjenama koje podižu razinu mora i mijenjaju sedimentne slojeve. Dodatni problem predstavlja invazivna alga koja prekriva olupine i otežava njihovo proučavanje.

Kako bi približili svoja otkrića javnosti, tim je izradio virtualne modele lokaliteta slikama u 360 stupnjeva, omogućujući ljudima da 'zarone' u podvodni svijet bez ulaska u more. Time žele potaknuti svijest o važnosti očuvanja ovog jedinstvenog arheološkog prostora, piše Guardian.