WhatsApp i Signal polako nestaju iz službene komunikacije europskih institucija. Francuska, Njemačka, Poljska, Nizozemska, Luksemburg i Belgija već uvode vlastite aplikacije za razmjenu poruka, namijenjene prenošenju osjetljivih informacija među državnim dužnosnicima.

Sličan potez povlači i Europska komisija te planira prelazak na interno rješenje do kraja godine, a NATO već koristi svoj sustav komunikacije.

Riječ je o dijelu šire strategije Europske unije kojom pokušava smanjiti ovisnost o američkim tehnološkim kompanijama. WhatsApp je u vlasništvu Mete dok Signal vodi američka neprofitna organizacija, što u Bruxellesu sve više doživljavaju kao strateški rizik.

'Naša se komunikacija i dalje često odvija putem platformi nad kojima nemamo kontrolu, a to predstavlja problem u svijetu u kojem je tehnologija sve više alat moći', rekla je nizozemska ministrica digitalizacije Willemijn Aerdts za Politico.

Sigurnost nije jedini problem

WhatsApp i Signal koriste end-to-end enkripciju, smatranu zlatnim standardom sigurnosti u komunikaciji. No problem nije samo u zaštiti sadržaja poruka, nego u kontroli sustava.

Državne institucije traže dodatne mogućnosti koje komercijalne aplikacije ne nude, poput stroge kontrole pristupa, ograničavanja komunikacije na točno određene korisnike te upravljanja metapodacima, odnosno time tko, kada i s koje lokacije komunicira.

'Korištenje aplikacija za širu javnost u velikim organizacijama zapravo je rizičan potez jer one jednostavno nisu dizajnirane za takvu upotrebu', upozorio je Benjamin Schilz, direktor sigurnosne komunikacijske platforme Wire. Belgija je tako nedavno predstavila aplikaciju BEAM, namijenjenu državnim dužnosnicima, a ona ima sve funkcionalnosti popularnih servisa, ali radi unutar zatvorenog sustava pod kontrolom države.

'Radi se o zatvorenom okruženju u kojem sudjeluju samo zaposlenici vlade, čime se smanjuje rizik od vanjskih napada', objasnio je Brandon De Waele iz belgijske agencije za sigurnu komunikaciju.

Hakerski napadi ubrzali odluku

Odluke o napuštanju komercijalnih aplikacija ubrzane su nakon nedavnih sigurnosnih incidenata. Više desetaka kibernetičkih agencija upozorilo je da ruske hakerske skupine ciljaju političare i državne službenike preko WhatsAppa i Signala, koristeći sofisticirane phishing napade.

Problemi su se pojavili i u samim institucijama EU-a. Europska komisija nedavno je naložila nekim visokim dužnosnicima da ugase grupe na Signalu zbog sigurnosnih incidenata koji su pogodili sustave za upravljanje mobilnim uređajima.

Osim sigurnosti, u pozadini je pitanje transparentnosti. Organizacije za zaštitu demokracije već godinama upozoravaju da komunikacija putem enkriptiranih aplikacija, osobito uz opcije nestajućih poruka, otežava uvid u to kako se donose političke odluke.

Jedan od najpoznatijih slučajeva bio je onaj predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, a ona se našla pod pritiskom zbog poruka razmijenjenih s čelnikom Pfizera Albertom Bourlom uoči sklapanja ugovora o cjepivima, vrijednog nekoliko milijardi eura, a kojima se nije moglo pristupiti.

Trump, sankcije i Signalgate

Dodatni zamah toj promjeni dao je povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Sugovornici iz industrije ističu da je upravo posljednjih godinu dana donijelo nagli porast interesa vlada za vlastita rješenja.

Kao ključne okidače navode nekoliko događaja: od afere Signalgate, u kojoj su američki dužnosnici razmjenjivali povjerljive vojne informacije preko Signala, do američkih sankcija Međunarodnom kaznenom sudu, zbog kojih je jednom od tužitelja bio onemogućen pristup e-mailu.

Dodatni alarm bio je veliki pad sustava Amazon Web Servicesa jer je ogolio to koliko su europske institucije ovisne o američkoj infrastrukturi. No stručnjaci upozoravaju da se ne radi isključivo o geopolitičkom odmaku od SAD-a, već i o pokušaju da se uskladi praksa s pravilima.

'Ovo je prije svega pokušaj da se zatvori jaz između načina na koji bi se službena komunikacija trebala odvijati i načina na koji se ona stvarno odvija', zaključuje Lindsay Gorman iz German Marshall Funda.