Atlantska meridionalna obrtajuća struja (AMOC) dio je globalnog klimatskog sustava i odgovorna je za izmjenu tople i hladne vode u Atlantskom oceanu. Još su 2021. godine znanstvenici uočili slabljenje te struje i upozorili na potencijalne posljedice.

Naime, Amoc usporava jer temperatura zraka na Arktiku brzo raste, što je posljedica globalnog zagrijavanja, a to znači da se ocean sporije hladi. Toplija voda ima manju gustoću i sporije tone u dubinu. To omogućava nakupljanje više oborina u slanim površinskim vodama, što ih čini još rjeđima, a to u konačnici stvara Amocovu povratnu petlju.

Koristeći različite računalne modele za procjenu buduće klime, znanstvenici su pokušali izračunati što će se događati s Amoc sustavom u budućnosti. I dobili su veoma različite rezultate. Od onih koji ne ukazuju na daljnje usporavanje, do onih koji sugeriraju ogromno usporavanje.

No, kad su u studiji objavljenoj u časopisu Science Advances, kombinirali podatke prikupljene promatranjem oceana s modelima, otkrili su da bi do 2100. godine, struja mogla usporiti između 42 i 58 posto, što bi gotovo sigurno rezultiralo kolapsom.

Takav razvoj situacije uvelike bi utjecao na zapadnu Europu, zapadnu Afriku i istočne obale Amerika. Pomaknuo bi pojas tropskih kiša na koji se oslanjaju milijuni ljudi za uzgoj hrane, gurnuo zapadnu Europu u ekstremno hladne zime i sušna ljeta te podigao razinu mora za do 100 centimetara i tako potopio brojne velike obalne gradove poput Rio de Janeira i New Yorka.

Scenarij koji bi trebalo izbjeći

'Otkrili smo da će Amoc usporiti više nego što se očekivalo u usporedbi s prosjekom svih klimatskih modela. To znači da imamo Amoc koji je bliži prekretnici', upozorio je dr. Valentin Portmann iz Inria Centra za istraživanje Bordeaux Sud-Ouest u Francuskoj za The Guardian.

Ovakav scenarij trebalo bi izbjeći pod svaku cijenu, upozoravaju znanstvenici.

'Sve sam više zabrinut da bismo mogli proći tu prekretnicu sredinom ovog stoljeća, što je prilično blizu', upozorio je profesor Stefan Rahmstorf s Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime u Njemačkoj.

Podsjetio je kako je tvrdio da se kolaps mora izbjeći kad su izračuni govorili o pet posto šanse. Danas se spominje 50 posto.

'Najdramatičnije i najdrastičnije klimatske promjene koje vidimo u posljednjih 100.000 godina Zemljine povijesti bile su kada je Amoc promijenio smjer', upozorio je.

Istraživanje je upozorilo i kako bi posljedice mogli osjetiti već u narednim desetljećima.

Rahmstorf je upozorio kako bi usporavanje Amoca nakon 2100. godine moglo biti i veće nego što su proračuni predvidjeli i to zato što njima nisu obuhvaćeni podaci o otopljenoj vodi s grenlandskog ledenog pokrova.

'To je još jedan faktor koji znači da je stvarnost još gora', upozorio je.