Praiskonska crna rupa koja nije okružena prašinom mogla bi izazvati dosadašnje razumijevanje najranije ere našeg svemira
Astronomi su uz pomoć teleskopa Jamese Webb otkrili su objekt koji bi mogao biti prva ikad uočena primordijalna crna rupa - hipotetski kozmički ostatak o kojem je još 1970-ih teoretizirao Stephen Hawking.
Promatranja su usmjerena na udaljeni objekt poznat kao QSO1, star više od 13 milijardi godina, kada je svemir bio tek 700 milijuna godina star. Radi se o golemoj crnoj rupi mase od oko 50 milijuna masa Sunca, okruženoj tek tankim slojem plina i prašine. Ukupna masa tog okolnog materijala manja je od polovice mase same crne rupe, što je suprotno obrascu kakav vidimo u današnjem svemiru gdje galaksije obično višestruko nadmašuju centralne crne rupe.
Prof. Roberto Maiolino s Cambridgea opisao je otkriće riječima: 'Ova crna rupa je gotovo gola. Čini se da se formirala bez prisutnosti galaksije, odnosno zvijezda koje su ostale bez goriva i onda se urušile u sebe, što ozbiljno izaziva postojeće teorije.'
vezane vijesti
Primordijalne crne rupe, ako postoje, nastale bi u prvim djelićima sekunde nakon Velikog praska, kada su guste regije svemira kolabirale pod vlastitom gravitacijom. U tom scenariju, crne rupe bi od samog početka bile utkane u kozmičku strukturu, a kasnije bi poslužile kao gravitacijska jezgra oko koje su se okupljali plin i prašina - odakle su nastajale prve galaksije.
Dodatan dokaz u korist ovog tumačenja jest činjenica da je materijal u blizini QSO1 kemijski 'čist' - sastavljen gotovo isključivo od vodika i helija, elemenata nastalih neposredno nakon Velikog praska. Nedostatak težih elemenata, koji nastaju tek u zvijezdama, sugerira da se u tom području nikada nisu formirale značajnije zvjezdane populacije.
Alternativno, moguće je da je ogromni oblak plina u ranoj fazi svemira kolabirao izravno u crnu rupu, ali takav proces zahtijeva vrlo specifične uvjete koje znanstvenici zasad nisu uočili. Zato je, barem zasad, scenarij o prvobitnoj crnoj rupi u blagoj prednosti.
Prof. Andrew Pontzen sa Sveučilišta u Durhamu, koji nije sudjelovao u istraživanju, ističe da bi potvrda ove hipoteze imala dalekosežne posljedice: 'Prvobitno porijeklo crnih rupa značilo bi preispitivanje temeljnih zakona fizike.' Dodaje, međutim, da je riječ o neizravnim dokazima i da će konačne odgovore možda donijeti tek nova generacija detektora gravitacijskih valova koji bi trebali početi raditi u idućem desetljeću, piše Guardian.
