Njemački astronaut bit će prvi Europljanin koji će odletjeti na Mjesec u sklopu buduće misije Artemis pod vodstvom NASA-e, potvrdio je generalni direktor Europske svemirske agencije (ESA) Josef Aschbacher na Ministarskom vijeću ESA-e 27. studenoga u Bremenu. Riječ je o sastanku na kojem se određuje proračun i strateški smjer agencije.

Njemačka je najveći financijski doprinositelj ESA-e. U Airbusovu pogonu u Bremenu sastavlja se Europski servisni modul, ključni element koji osigurava pogon, električnu energiju i regeneraciju atmosfere za kapsulu Orion, predviđenu za misije Artemis. Europa također sudjeluje u izgradnji sustava za Lunar Gateway, buduće postaje u orbiti Mjeseca koja bi trebala proraditi 2027., s komponentama koje razvijaju konzorciji predvođeni Francuskom i Italijom.

Upravo zahvaljujući tim doprinosima ESA je osigurala tri mjesta u misijama koje će ići prema Mjesecu. Aschbacher je izjavio da će putovanje ESA-ina astronauta izvan niske Zemljine orbite biti snažan poticaj europskoj javnosti.

Njemačka trenutačno ima dva iskusna astronauta, 55-godišnjeg Matthiasa Maurera i 49-godišnjeg Alexandera Gersta, obojicu s višemjesečnim boravcima na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS). U rezervnom su timu i 36-godišnja Amelie Schoenenwald te 40-godišnja Nicola Winter, no nijedna do sada nije letjela u svemir. Gerst i Maurer smatraju se glavnim kandidatima za mjesto u misiji Artemis 4.

Gerst je 2014. proveo šest mjeseci na ISS-u i tom prilikom izveo šest sati dugu svemirsku šetnju. Na postaju se vratio 2018. kao zapovjednik. Ukupno ima 362 dana provedenih u svemiru, što ga čini jednim od najiskusnijih astronauta ESA-e. Maurer je 2021. boravio 176 dana na ISS-u i također je obavio jednu šetnju svemirom.

ESA, koja okuplja 23 europske države, redovito šalje svoje astronaute na ISS. Europljani su tijekom 1990-ih sudjelovali i u servisnim misijama na teleskopu Hubble, no nijedan Europljanin dosad nije otišao dublje u svemir. Njemačka ministrica za istraživanje, tehnologiju i svemir Dorothee Bär naglasila je da će europski astronaut putovati oko 360.000 kilometara i po prvi put vidjeti Zemlju kao cjelinu, prizor koji dosad nije zabilježio nijedan Europljanin.

Artemis 2

NASA je do sada objavila posadu za misiju Artemis 2, koja bi sljedeće godine trebala vratiti ljude u Mjesečevu orbitu. Posadu čine NASA-ini astronauti Reid Wiseman, Victor Glover i Christina Koch te Kanađanin Jeremy Hansen. Misija Artemis 3, predviđena za 2027., trebala bi biti prvi pokušaj spuštanja ljudi na Mjesec nakon Apolla 17 iz 1972., no malo je vjerojatno da će među njima biti netko iz Europe, jer su europska mjesta osigurana za Artemis 4 i 5. Artemis 4 planiran je za drugu polovinu 2028., a Artemis 5 za 2030.

Iako će njemački astronaut biti prvi Europljanin koji će obići Mjesec, najvjerojatniji prvi europski tragovi na Mjesečevoj površini pripast će Francuzu ili Talijanu. Među Francuzima se ističe Thomas Pesquet, s 397 dana u svemiru tijekom dviju misija na ISS-u. Sophie Adenot, odabrana 2022., iduće će godine ostvariti svoj prvi osmomjesečni let na ISS-u, čime bi mogla steći iskustvo potrebno za buduće mjesečeve misije. Švedski astronaut Marcus Wandt i Poljak Sławosz Uznański-Wiśniewski, obojica iz rezervnog sastava ESA-e, odradili su kratke letove na ISS kroz komercijalne misije Axioma, piše Space.

Među talijanskim kandidatima za mjesto u landeru ističu se 49-godišnji Luca Parmitano i 48-godišnja Samantha Cristoforetti. Oboje imaju dvostruke dugotrajne boravke na ISS-u, a Parmitano je tijekom jedne šetnje svemirom 2013. preživio incident kada mu se kaciga napunila vodom zbog začepljenog filtra.

Artemis 6 ne očekuje se prije 2031. godine. Što će se događati nakon toga ostaje otvoreno, jer administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa planira ukidanje programa SLS rakete i Orion kapsule te prelazak na komercijalno izgrađene letjelice. ESA ima ugovore o izradi servisnih modula za šest misija. ESA-in direktor za ljudska i robotska istraživanja Daniel Neuenschwander naveo je da žele ostaviti otvorene mogućnosti za nastavak suradnje, ovisno o američkim potrebama.

Europa paralelno razvija i vlastiti mjesečev lander Argonaut namijenjen dostavi tereta, pa se nada da će time ojačati mogućnosti za sudjelovanje u budućim putovanjima na Mjesec.