Hrvatska inzistira na tome da Srbija prestane veličati ratne zločince i otkrije sve detalje o nestalima tijekom Domovinskog rata. No, to je mali dio prigovora koje članice EU imaju na srpski ulazak u tu zajednicu. Zbog toga je izgledno da Srbija neće uskoro ponovno pokrenuti pristupne pregovore
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić već mjesecima optužuje Hrvatsku zbog blokade otvaranja trećeg klastera u pregovorima za ulazak u EU. Ta grupa poglavlja sa zadacima koje Srbija treba ispuniti, spremna je za otvaranje već više od tri godine.
No, o samom otvaranju odlučuje Vijeće EU i to jednoglasno. No, osim Hrvatske, još osam zemalja je suzdržano ili otvoreno protiv daljnjem nastavku europskog puta Srbije. Kako doznaje Jutarnji, otvaranju trećeg klastera protive se Njemačka, Belgija, Nizozemska, Latvija, Litva, Estonija, Švedska i Bugarska. Suzdržane su Finska i Luksemburg, a Danska se ne oglašava jer predsjedava EU, pa mora biti neutralna.
vezane vijesti
Odnosi s Kosovom odlučuju o subini Srbije
Uz to, Jutarnji je imao uvid u nacrt zaključaka o proširenju, koji bi trebao biti usvojen na sastanku Vijeća općih poslova EU koji će se održati 16. prosinca. Sadržaj tog dokumenta pokazuje koliko je još posla pred Srbijom po pitanju ulaska u EU.
"Vijeće podsjeća da će napredak Srbije u vladavini prava i normalizaciji odnosa s Kosovom nastaviti određivati ukupnu dinamiku pristupnih pregovora", piše u tekstu.
Što se tiče otvaranje trećeg klastera, navodi se da je i to vezano uz vladavinu prava i odnose s Kosovom. Srbija još treba uskladiti svoje poglede s EU po pitanju vanjske politike, napose sankcija protiv Rusije. To je ujedno razlog zašto su baltičke zemlje protiv otvaranja trećeg klastera.
Suočavanje s prošlošću
Europsko Vijeće primijetilo je i nazadovanje slobode izražavanja u Srbiji, ograničen napredak u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala te izostanak napretka u području pravosuđa. Brine ih i ubrzano davanje državljanstva Rusima, što smatraju "potencijalnom opasnošću za sigurnost EU", jer srpski državljani mogu u EU bez viza.
Iz EU stiže i poruka da se Srbija mora suočiti s prošlošću, otkriti istinu o nestalima tijekom rata te prestati veličati ratne zločince i njihove zločine, na čemu Hrvatska inzistira. Duboku zabrinutost Vijeće izražava i zato jer Srbija nije poduzela ništa protiv odgovornih za napad na postrojbe KFOR-a, građane i medije na Kosovu prije dvije godine.
"Nema opravdanja za nasilje. Vijeće izražava duboku zabrinutost što Srbija još nije ispunila očekivanja za punu odgovornost i duboko žali što nije poduzela dovoljne korake u ovom pitanju, uključujući i kršenje procedura iz dijaloga o međusobnoj pravnoj pomoći", stoji u nacrtu dokumenta.
Hrvati za ulazak Srbije u EU
EU od Srbije traži i neovisne istrage o napadima na građane i medije tijekom prosvjeda koji traju od studenog prošle godine.
U cijeloj europskoj priči Srbije ima i pozitivnih stvari. Primjerice, Srbija je usklađenija s EU po pitanju vanjske politike, financija, ekonomskih kriterija i korištenja sredstava iz plana rasta. No, to nije dovoljno da spriječi kritike iz briselskih hodnika da se Europska komisija kompromitira snažnim zauzimanjem za Srbiju.
vezane vijesti
U takvim stavovima Hrvatska svakako nije jedina, niti se toliko protivi, barem ako se pogledaju istraživanja javnog mnijenja. Naime, potpora za ulazak Srbije u EU bi trenutno bila veća među građanima u Hrvatskoj, nego u Srbiji.
Naravno, uvijek postoji mogućnost da Srbija otvori treći klaster i time odblokira pregovore koji su stali prije tri godine. Ta mogućnost je zasad još uvijek mala.
