CRNI KLIMATSKI SCENARIJ

Rast razina mora ugrozit će dolinu Neretve, Nin...

Trogir poplava

Trogir poplava

Izvor: Cropix / Autor: Zvonimir Barisin

Podizanje razina mora, koje predviđaju nove znanstvene studije, moglo bi ugroziti niže priobalne krajeve Hrvatske poput Nina, ali osobito dolinu Neretve, upozorio je jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka prof. Mirko Orlić iz Geofizičkog zavoda PMF-a u Zagrebu

Orlić nije htio komentirati neka dramatična predviđanja koja proizlaze iz novog UN-ovog izviješća o klimatskim promjenama koje je nedavno procurilo u medije, jer je recenzent toga tijela pa želi pričekati da dokument bude službeno objavljen krajem rujna. No rekao je da može govoriti na temelju novih istraživanja u kojima je i sam sudjelovao.

'Kolega Zoran Pasarić i ja smo upravo prije nekoliko dana u Nature Climate Changeu, koji je časopis broj jedan za klimatologiju, objavili rad na temu procjene porasta morskih razina ne samo u Jadranu već i globalno', rekao je prof. Orlić.

'Razvili smo metodu koja popravlja jednu već postojeću tehniku predviđanja. Naša se prognoza odnosi na scenarij u kojem bi se udvostručila količina stakleničkih plinova do kraja stoljeća, a temperature porasle za dva stupnja, što je umjereni scenarij koji se već sada čini vrlo vjerojatnim. U tom slučaju razine mora globalno bi porasle za 68 cm s mogućim rasponom od 53 do 83 cm. To nije metar, ali je ipak puno. Taj scenarij je kompatibilan s ranijim predviđanjima koja nisu uzimala u obzir otapanje Grenlanda i Antarktike koji su velike nepoznanice. Naši su brojevi malo viši od nekih drugih predviđanja, ali ne odudaraju bitno. To su ozbiljne vrijednosti', upozorio je.

Naš stručnjak ističe da razine Jadranskog mora ne moraju rasti jednako kao i one globalne. Naime, u drugoj polovici 20. stoljeća kada je globalno razina mora rasla 5 do 10 cm, u Jadranu i zapadnom Sredozemlju je jako usporila zbog dvije vrste procesa koji su djelovali u suprotnom smjeru.

'Međutim, prije 10 do 20 godina to je prestalo pa se razina mora u Jadranu opet diže', rekao je i dodao: 'Kroz mjesec dana imamo jedan kongres na kojem ćemo to objaviti. Što će se dogoditi u narednih stotinu godina u Mediteranu teško je predvidjeti – dizanje razina ovdje može biti nešto manje, ali i veće nego globalni porast.'

Ako razine Jadrana porastu kako neki najgori scenariji predviđaju veći dio naših krajeva ne bi trebao biti ugrožen, jer su hrvatske obale dosta strme, međutim, neki niži krajevi mogli bi biti poplavljeni.

'Dolina Neretve i neke niže zone mogle bi biti ugrožene. More bi moglo prodrijeti u dolinu, a s njime i sol pa bi to moglo uništiti poljoprivredu. Uvijek treba znati da se tu ne radi samo o podizanju razina od 68 cm; to je samo srednja razina. Poplave se već i sada događaju, kada se podudare plime, oluje, kiše i sl. Onda more prodire u Veneciju, a nedavno je znalo doći i do Trogira. Ovakve epizode bile bi u tom slučaju češće i dramatičnije. Svaki put kada bi nastupile određene meteorološke prilike, one bi djelovale na 68 cm višu srednju razinu. Nažalost, za Hrvatsku nemamo dobrih studija plavljenja. Htjeli smo ih napraviti za Hrvatske vode, međutim, nedostaju nam dobre digitalne karte obalnog područja načinjene s visokom rezolucijom.'

Prof. Orlić smatra da se u Hrvatskoj ne govori dovoljno znanstveno ozbiljno o problemu klimatskih promjena.

'Organizirao sam radionicu koja će se održati u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti 11. listopada na kojoj će govoriti moja bivša studentica Valentina Radić koja radi u Kanadi, a jedna je od autorica UN-ova izviješća. Nadam se da će to biti prilika da se u ovoj zemlji o klimatologiji počne govoriti ozbiljnije nego do sada', rekao je.

Kako će se klimatske promjene odraziti na Europu, kaže Orlić, teško je predvidjeti. Prema nekim modelima moguće je da u krajevima bliže ekvatoru temperature drastično porastu, a u sjevernim padnu zbog slabljenja utjecaja Golfske struje. Naime, otapanjem arktičkog leda smanjila bi se slanost mora pa bi se usporilo poniranje toplih površinskih voda nakon rashlađivanja u arktičkom području. To bi pak usporilo toplu Golfsku struju i uzrokovalo drastičan pad temperatura na sjeveru Europe.

Prof. Orlić je podsjetio da znanstvenici budno prate što će se događati ove godine na Arktiku koji je prošlog ljeta imao rekordno malu površinu prekrivenu ledom.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!