U eri umjetne inteligencije glazba preuzima ulogu šaha. Riječ je o umjetnosti najsnažnije i najzagonetnije povezanoj s ljudskim emocijama. Nitko zapravo ne zna zašto nas određeni tonovi ili melodije mogu dovesti do suza ili euforije. Sama pomisao da bi taj teritorij mogla osvojiti tehnologija izaziva nelagodu, a ovoga puta računala ciljaju na naše osjećaje.

Umjetna inteligencija već se koristi u mnogim aspektima glazbene industrije, primjerice za analizu zvuka ili poboljšanje kvalitete snimke. No aplikacije koje same pišu i izvode pjesme otvaraju sasvim novu dimenziju. Platforme Udio i Suno tako funkcioniraju poput kreativnog stroja: dovoljno je upisati naredbu 'pjesma u stilu kantautora iz 1960-ih' i u nekoliko sekundi nastaje nova skladba.

Primjerice, Udio je generirao pjesmu 'Whispers in the Dark' s umjetnim muškim vokalom koji pjeva o čežnji 'za toplinom ruke'. Nije Bob Dylan, ali zvuči uvjerljivije od prosječnog uličnog svirača, piše Financial Times.

Za sada AI pjesme nisu preplavile top ljestvice. Jedini pravi 'uspjeh' je parodijska šlager pjesma austrijskog DJ-a Butterbroa, napravljena uz pomoć Udija, koja je 2024. godine dospjela do 48. mjesta u Njemačkoj. Veći skandal izazvala je kontroverza oko njezina teksta nego sama činjenica da je generirana umjetnom inteligencijom.

AI bend The Velvet Sundown također je privukao pažnju, ali njihov najpopularniji singl na Spotifyu je skupio tek 2,8 milijuna streamova, što je sitnica u usporedbi s globalnim hitovima. >>Više o bendu pročitajte OVDJE<<

Što AI (još) ne može

U pop glazbi ključnu ulogu ima osobnost pjevača. Mikrofon ne pojačava samo glas, već i karakter. Taylor Swift, primjerice, svaki novi album pretvara u osobnu priču koja fanove veže uz njezin privatni život, ali i s čijim se pjesmama oni mogu poistovjetiti i 'pronaći utjehu'. Čak i u K-popu, gdje su karijere izvođača strogo kontrolirane, individualnost ostaje presudna za uspjeh. Upravo je taj element ono što nedostaje umjetnoj inteligenciji. AI može reproducirati zvuk, ali ne i karizmu.

Unatoč ograničenjima, on će sigurno promijeniti način na koji se glazba stvara. Može poslužiti kao alat za kantautore, generator ideja ili tvorac ritmova za repere. No najveću prijetnju predstavlja industriji produkcijske i library glazbe – skladateljima džinglova, televizijskih tema i glazbe za reklame – jer nudi jeftiniju i daleko bržu alternativu.

U SAD-u su već pokrenute tužbe protiv Suna i Udija zbog navodnog kršenja autorskih prava. Diskografske kuće tvrde da su njihovi modeli trenirani na nepoznatoj količini zaštićenih glazbenih zapisa. Tvrtke pak uzvraćaju time da se radi o 'poštenoj upotrebi'.

AI glazbeni generatori zasad nisu dokazali da mogu ugroziti same temelje industrije, ali otvaraju ozbiljna pitanja o vlasništvu i pravednosti. Najvažnije, upozoravaju stručnjaci, jest osigurati da se rad glazbenika ne koristi komercijalno bez njihove dozvole i naknade.

Kao što je mikrofon 1920-ih promijenio način snimanja, tako će i umjetna inteligencija oblikovati budućnost glazbe.