pošast na društvenim mrežama

Putuju brže od infekcije: Pitali smo stručnjake kako se obraniti od lažnih informacija o koronavirusu

  • Autor: Miroslav Wranka
  • Zadnja izmjena 10.03.2020 11:39
  • Objavljeno 07.03.2020 u 12:11
Ana Dokler i Marko Rakar

Ana Dokler i Marko Rakar

Izvor: EPA / Autor: tportal

Krizna vremena su plodno tlo za nastanak i širenje lažnih vijesti, dezinformacija i teorija zavjere. Donosimo kratki vodič kako ih prepoznati i pomoći u njihovom suzbijanju, uz pomoć stručnjaka Ane Dokler i Marka Rakara te Nacionalnog CERT-a, organizacije koja se bavi očuvanjem informacijske sigurnosti javnih informacijskih sustava na internetu u Hrvatskoj

Prema procjenama iz službeno neobjavljenog izvješća američkog State Departmenta koje prenose zapadni mediji, oko dva milijuna tvitova širi opasne dezinformacije i prijevare vezane uz koronavirus otkad se ta zaraza počela širiti.

Zabilježeni su također rasistički ispadi, kao i netočna uvjerenja poput onog kako su za virus odgovorni ljudi koji su jeli juhu od šišmiša. Iza nekih od fantastičnih tvrdnji i teorija zavjere stoje, čini se, lažni korisnički računi.

S druge strane, neke od najčešće dijeljenih poveznica su službene i znanstveno utemeljene informacije, poput primjerice alata napravljenog pri Sveučilištu John Hopkins za praćenje širenja zaraze.

  • +4
  • +1

Koronavirus u Južnoj Koreji

Izvor: EPA / Autor: YONHAP

Spomenuto izvješće nastalo je u sklopu programa Global Engagement Center, namijenjenog suzbijanju propagande i dezinformacija izvan Sjedinjenih Država. Obuhvaća objave na Twitteru između 20. siječnja i 10. veljače u ostalim državama svijeta.

Plodno tlo za teorije zavjere

Širenje zaraze postalo je plodno tlo na kojem bujaju teorije zavjere. Mogu se, primjerice, čuti priče o tome kako je koronavirus nastao u laboratoriju u Wuhanu (odakle je epidemija krenula), kako ga je bračni par znanstvenika ukrao u Kanadi i kako je taj virus poznat još od 2015. godine. Bill Gates optužen je za financiranje širenja virusa, govori se da vlasti zataškavaju milijune mrtvih i masovno spaljivanje leševa u Kini...

Ne nedostaje ni laži o navodno čudesnim lijekovima i načinima na koje izliječiti zarazu, odnosno izbjeći ju. Među bizarnijima su preporuke kojima vas nastoje uvjeriti da ćete ozdraviti ako pijete sredstvo za izbjeljivanje.

Američki dužnosnici već su bili optužili Rusiju za kampanju dezinformacija i širenja očigledno lažnih teorija o koronavirusu. Kao primjere su naveli teorije prema kojima je riječ o biološkom oružju nastalom u laboratorijima CIA-e i prema kojima je u pitanju ekonomski rat protiv Kine. Facebook, Twitter i druge društvene mreže također su počele poduzimati mjere kako bi ograničile širenje dezinformacija.

Širenje dezinformacija nije novitet

Širenje dezinformacija u kriznim vremenima nije nova pojava. Kombinacija povišenih emocija i manjka relevantnih informacija redovno dovodi do njihove pojave svaki put kad nevolja pokuca na vrata. Pametni telefoni, web i moderna sredstva komunikacije općenito tek omogućavaju njihovo brže širenje, pogonjeno strahom od nepoznatog, do ogromnog broja ljudi.

'Ljudi su po svojoj prirodi skloni tome da, kad neka prijetnja bude poznata, ponude i sve informacije koje znaju o toj prijetnji. Većina, naravno, nije dovoljno stručna da prepozna autentičnu vijest od nepotpune i pogrešne informacije i to uglavnom zato što smo skloni reagirati na one vijesti koje apeliraju na naše emocije, a osobito strahove od novog i nepoznatog.

Marko Rakar

Marko Rakar

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Dimic/PIXSELL

Problem dezinformacija uz prijetnje po javno zdravlje poznat je još od doba kuge u srednjem vijeku, pa ni ovo nije posebna situacija.

Ali ono što jest drugačije to je da danas zahvaljujući internetu, a osobito društvenim mrežama, vijesti mogu putovati puno brže od same infekcije', rekao je tportalu komunikacijski stručnjak Marko Rakar.

Što je koronavirus Covid-19

Izvor: tportal.hr / Autor: Guardian News

Zbog obilja informacija, od kojih su neke točne, a neke ne, i Svjetska zdravstvena organizacija trenutnu je situaciju, koja prati epidemiju koronavirusa, nazvala infodemijom. Kako bi suzbili lažne vijesti, Kinezi su već pritvorili i financijski kaznili ljude koji ih šire.

Kako prepoznati dezinformacije i lažne vijesti, ne nasjesti na njih i ne širiti ih?

Ne postoji potpuno siguran način na koji prepoznati lažne vijesti, ali evo koje korake možete (i trebate) poduzeti u suzbijanju pošasti. 'Obratite pozornost na izvore', savjetuje glavna urednica web odredišta Medijska pismenost Agencije za elektroničke medije Ana Dokler.

'Provjerite gdje je objavljena informacija, tko je autor, koga se citira i jesu li ti izvori vjerodostojni. Osobito pažljivi trebate biti kada vam nešto u priči djeluje čudno, nekonzistentno, kao da nije sasvim u skladu sa zdravim razumom ili ako je naglasak više na nečijem mišljenju ili poticanju emocija (npr. straha) nego na činjenicama', rekla je tportalu Dokler.

Ana Dokler (Medijska pismenost)

Ana Dokler (Medijska pismenost)

Izvor: Privatni arhiv Ane Dokler / Autor: Ana Dokler

Najsigurnije je u ovom slučaju informirati se izravno iz relevantnih izvora, kao što su Svjetska zdravstvena organizacija, Ministarstvo zdravstva ili Hrvatski zavod za javno zdravstvo, na čijim se stranicama svakodnevno objavljuju najnoviji podaci i preporuke, odnosno iz medija koji prenose službene informacije i savjete relevantnih stručnjaka.

'Neki mediji senzacionalistički izvještavaju o ovoj temi, što također može doprinijeti stvaranju panike među dijelom građana, čak i ako su informacije koje prenose točne, pa je važno i to prepoznati.

Zapravo su vještine medijske pismenosti - razumijevanje toga kako mediji funkcioniraju i kritički odnos prema informacijama kojima smo izloženi putem različitih medija - dobra prevencija od panike koja prati epidemiju koronavirusa', zaključila je Dokler.

'Teško je prepoznati poluinformaciju, pogrešnu informaciju ili pseudoznanstveno objašnjenje ili lijek od službenog. Stoga je potrebno sačuvati kritički odmak. Informaciju koju smatrate bitnom treba dobro provjeriti, i to po mogućnosti na nekim autoritativnim web stranicama i portalima.

  • +20
  • +17

Koronavirus diljem svijeta

Izvor: EPA / Autor: RUNGROJ YONGRIT

U konkretnom slučaju na stranicama nacionalnih institucija, Svjetske zdravstvene organizacije ili na portalima respektabilnih medija', dodao je Rakar.

Provjerite prije nego što podijelite

Nažalost, zasad ne postoji predefinirani set indikatora prema kojima možete prepoznati istinitost sadržaja stranice koju posjećujete.

'Ne možemo reći da je neka stranica vjerodostojnija od druge na temelju tehničkih provjera ili činjenice da stranica koristi sigurniji internetski protokol.

Ukoliko korisnik nije siguran u istinitost određenog sadržaja, treba ga provjeriti korištenjem drugih izvora informacija te tada samostalno odlučiti je li nešto istinito ili nije', poručili su iz Nacionalnog CERT-a, organizacije koja se bavi očuvanjem informacijske sigurnosti javnih informacijskih sustava na internetu u Hrvatskoj.

Imate li posla s lažnom vijesti ili dezinformacijom? Evo kako možete provjeriti u osam koraka

1. Možete li vjerovati izvoru?

Je li vjerodostojno web odredište na kojem ste pročitali vijest? Objavljuje li inače točne i istinite vijesti?

2. Pročitajte cijeli članak

Nemojte samo pročitati naslov i odmah podijeliti dalje. Provjerite jesu li u članku izneseni argumenti za ono što se tvrdi u naslovu.

3. Provjerite autora

Može li se toj osobi vjerovati ili je u pitanju šarlatan? Je li stvarna? Proguglajte na brzinu.

4. Provjerite datum

Možda je riječ o staroj vijesti koja se ponovno našla u cirkulaciji, slučajno ili namjerno.

5. Provjerite izvore

Jesu li vjerodostojni? Podržavaju li doista navode u članku?

6. Je li riječ o šali?

Ponekad je teško razlikovati satiru od stvarnog života. Provjerite jesu li izvor i autor ozbiljni ili se šale.

7. Pitajte stručnjake

Ako možete, kontaktirajte s osobama koje znaju više od vas o temi članka. Pogledajte i što možete naći na web odredištima za provjeru točnosti.

8. Jeste li pristrani? 

Razmislite o tome kako vaša uvjerenja utječu na procjenu istinitosti.

U toj instituciji također upozoravaju kako internetske stranice dio svojih primanja dobivaju i od posjeta korisnika te pokušavaju - iskorištavajući strah, interes i želju za informiranjem - nagnati korisnike da kliknu na poveznicu s bombastičnim naslovom.

Trenutno mnoga tijela i agencije rade na razvijanju sustava koji će, korištenjem strojnog učenja i umjetne inteligencije, moći procijeniti istinitost nekog online sadržaja.

Europska unija ulaže značajna sredstva u studije o mogućem korištenju navedenih tehnologija u svrhu sprečavanja dezinformiranja, a time i narušavanja društvene, političke, ekonomske, vojne i ekološke sigurnosti. Primjer takvog istraživanja možete vidjeti ovdje.

Nacionalni CERT ne može suspendirati domene i njihove sadržaje na temelju širenja dezinformacija, već samo ako je riječ o slučaju da se radi o računalno-sigurnosnom incidentu poput phishing stranice ili širenja zlonamjernog sadržaja, naveli su iz te institucije.

Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava također je objavilo priručnik koji bi vam mogao biti koristan pri provjeri informacija objavljenih u medijima.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!