ZNANSTVENA PEŠKARIJA

Prva programerka u povijesti i proročica računalnog doba: Ovo je priča o Adi Lovelace

Bionic
Reading

Ada Lovelace, britanska matematičarka i prva programerka u povijesti, rođena je 10. 12. 1815. godine u Londonu kao kći poznatog pjesnika Lorda Byrona i matematičarke Anne Isabelle Byron. Njihov brak trajao je samo 11 mjeseci, a Ada nakon razvoda nikada više nije vidjela svog oca koji je napustio Englesku. Ipak, zahvaljujući majci, obrazovala se pod paskom privatnih učitelja koji su je podučavali znanosti, logici i matematici

Godine 1883. na jednoj privatnoj zabavi upoznala je matematičara i inovatora Charlesa Babbagea koji je u to vrijeme razvijao Diferencijalni stroj, mehanički kalkulator dizajniran za automatizaciju računanja polinomijalnih jednadžbi. Babbage je bio impresioniran Adinim intelektom te joj je jednom prilikom demonstrirao rad dijela Diferencijalnog stroja.

Iako nikada nije u potpunosti ostvario svoju zamisao, to nije obeshrabrilo Babbagea u daljnjem znanstvenom radu, pa je nedugo potom započeo s projektom dizajniranja Analitičkog stroja, prvog univerzalnog računala. Analitički stroj trebao je imati memoriju, centralnu procesorsku jedinicu i ulaz u vidu bušenih kartica (ideja posuđena od Jacquardovog tkalačkog stana). Ukratko, trebao je imati sve sastavne dijelove modernih računala.

Ada je pratila razvoj i te ideje pa je tako 1842. godine s francuskog na engleski prevela rad talijanskog matematičara Luigija Federica Menabrea o elementima Analitičkog stroja. Na nagovor Babbagea objavljenom je prijevodu priložila opsežne bilješke, koje su postale klasik u ranoj literaturi o računalima, a zbog njih je stekla i neformalnu titulu “proročice računalnog doba”. Između ostalog u bilješkama je istaknula da će takav stroj imati mogućnost isključivo izvršavanja naredbi i neće moći proizvesti ništa originalno neovisnim, kreativnim mišljenjem.

O toj je tezi 100 godina kasnije Alan Turing pisao u poznatom radu o umjetnoj inteligenciji prozvavši ju „prigovorom Lady Lovelace“ („Lady Lovelace's Objection“). Međutim, najznačajnija bilješka bila je ona posljednja, u kojoj je Ada iznijela algoritam za izračun Bernoullijevih brojeva korištenjem analitičkog stroja koji je samostalno razvila.

U algoritmu je demonstrirala mogućnosti stroja korištenjem uvjetnih naredbi i programskih petlji. Dvojbeno je radi li se uistinu o prvom računalnom programu jer je i sam Babbage pisao neke programe za svoj stroj, no Adi u prilog idu činjenice da je je njezin bio mnogo složeniji i da je prvi objavljen u znanstvenom časopisu.

Njoj u čast jedan od prvih standardiziranih programskih jezika nastao u sedamdesetim godinama dvadesetog stoljeća nazvan je „Ada“, a sjećamo je se i drugog utorka u listopadu kada se obilježava „Dan Ade Lovelace“, na koji se slave postignuća žena u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici.