Iako se ne radi o naglom slomu tržišta, analitičari upozoravaju da se pred očima investitora odvija spor, ali uporan gubitak povjerenja. Njemački analitičar Timo Emden ističe da trenutačna kretanja ne nalikuju tipičnom tržišnom kolapsu, već postupnom smanjenju apetita za rizikom. Upravo takav scenarij, upozorava, može prerasti u ozbiljniju krizu povjerenja ako se negativni trend nastavi, piše Handelsblatt.

Slična upozorenja dolaze i iz kriptoindustrije. Alex Thorn iz Galaxy Digitala podsjeća da se u gotovo svim povijesnim ciklusima, osim 2017., pad od 40 posto u odnosu na rekordnu razinu nastavljao prema gubicima većim od 50 posto. U tom slučaju bitcoin bi mogao skliznuti prema razini od oko 63.000 dolara.

Povlačenje velikih igrača

Slabljenje tržišta već ima konkretne posljedice. Kriptoburza Gemini objavila je da zatvara poslovanje u Europi, Velikoj Britaniji i Australiji. Korisnicima je ostavljen rok do početka ožujka za povlačenje sredstava, nakon čega će računi biti zatvoreni.

Ni burzovni debi Geminija nije prošao bez posljedica – dionice kompanije od izlaska na burzu izgubile su gotovo 80 posto vrijednosti.

Jedan od okidača najnovijeg pada bile su izjave američkog ministra financija Scotta Bessenta, koji je jasno poručio da američka vlada, kao ni Vijeće za nadzor financijske stabilnosti, nemaju ovlasti niti planove kupovati bitcoin.

Time su splasnule nade dijela ulagača da bi SAD, pod vodstvom Donalda Trumpa, mogao aktivno graditi nacionalnu rezervu bitcoina. Iako je takva rezerva formalno osnovana, ona se zasad sastoji isključivo od kriptovaluta zaplijenjenih u kaznenim postupcima.

Od euforije do povlačenja kapitala

Trumpova pobjeda na izborima krajem 2024. potaknula je snažan priljev novca u američke bitcoin ETF-ove. U samo nekoliko mjeseci u te fondove slilo se gotovo 3,7 milijardi dolara, što je dodatno poguralo cijenu bitcoina.

No taj se trend od jeseni preokrenuo. Prema dostupnim podacima, iz ETF-ova je od tada povučeno gotovo tri milijarde dolara. Budući da fondovi pri izlascima moraju prodavati bitcoin, nekadašnji cjenovni poticaj pretvorio se u ozbiljan uteg za tržište.

Poseban rizik analitičari vide u strategiji tvrtki koje se zadužuju kako bi kupovale bitcoin i držale ga u bilanci. Takve kompanije su u 2025. godini značajno povećale svoje kriptozalihe, financirajući ih emisijom dionica i obveznica.

Ako cijena bitcoina nastavi padati, te bi tvrtke mogle biti prisiljene prodavati dio imovine kako bi servisirale dugove, čime bi dodatno povećale ponudu na tržištu. Investitor Michael Burry upozorio je da bi takav scenarij mogao dovesti do 'smrtonosne spirale' i velikog pada vrijednosti.

Strategy pod povećalom

Daleko najveći kupac Bitcoina je Strategy, tvrtka koju vodi Michael Saylor. Prema izračunima Galaxy Digitala, njihova prosječna kupovna cijena iznosi oko 76.000 dolara – iznad trenutne tržišne cijene.

Iako Saylor tvrdi da bi tvrtka mogla izdržati i drastičan pad cijene, dionica Strategyja već je pala znatno više od samog bitcoina, izgubivši gotovo 70 posto vrijednosti u odnosu na svoj vrhunac.

Dodatni pritisak dolazi i s monetarne strane. Očekivanja o skorom snižavanju kamatnih stopa u SAD-u oslabila su nakon najave da bi Kevin Warsh mogao preuzeti čelno mjesto u američkoj središnjoj banci. Budući da se Warsha smatra zagovornikom strože monetarne politike, tržišta su reagirala jačanjem dolara i rastom prinosa.

Bitcoin, koji ne donosi kamatu i denominiran je u dolarima, u takvom okruženju gubi dio svoje privlačnosti.

Indeks straha i pohlepe na kriptotržištu trenutačno pokazuje 'ekstremni strah', razinu koja je povijesno često prethodila stabilizaciji cijena. Neki analitičari pak vjeruju da je najgori dio korekcije već iza nas.

Dio investitora, poput Cathie Wood, aktualne razine cijena vidi kao priliku za kupnju, no upozorenja ostaju – hoće li se bitcoin dugoročno potvrditi kao sigurna zaštita od inflacije ili tek kao špekulativna imovina, pitanje je koje ponovno dolazi u fokus.