Afrička unija podržala je kampanju #CorrectTheMap, poziv Ujedinjenim narodima i široj globalnoj zajednici na korištenje drugačije vrste karte svijeta, a ona trenutno ima preko 4500 potpisa.

Najčešće korišten zemljovid naziva se Mercatorova projekcija. Kartografske projekcije su način na koji kartografi (izrađivači karata) 'spljošte' trodimenzionalnu Zemlju u dvodimenzionalnu kartu, a Mercatorova projekcija nastala je prije više od 450 godina te je osmišljena za kolonijalna istraživanja i pomorsku trgovinu. No tijekom stoljeća postala je 'svestrana' projekcija za mnoge vlasti, obrazovne institucije i tvrtke.

Taj ravni crtež napuhuje veličinu zemalja bliže Sjevernom ili Južnom polu, preuveličava površinu Sjeverne Amerike i Euroazije, a podcjenjuje veličinu većeg dijela Južne Amerike i Afrike. Kao najveći kontinent na jugu, Afrika je žrtva ove kartografske nejednakosti.

Kampanja #CorrectTheMap poziva na prelazak na kartografsku projekciju Jednaka Zemlja (Equal Earth), a nju je 2018. godine razvio međunarodni tim kartografa te se bavi distorzijama pronađenim u Mercatorovoj projekciji.

Karte nisu neutralne

Kontroverze oko kartografskih projekcija nisu nove. Od 1970-ih kartografi raspravljaju o tome kako određene projekcije iskrivljuju izgled Zemlje i kako ljudi zamišljaju svoje mjesto u tom svijetu. U središtu rasprava o kartama su napetosti oko toga kakvu moć one imaju u svijetu.

Promjena kartografskih projekcija za Afričku uniju više je od ispravljanja tehničke greške. To je također prilika za utjecaj na to kako sadašnji i budući korisnici karata gledaju na Afriku te govore o njoj.

Postoji preko 200 glavnih projekcija karte svijeta te svaka od njih iskrivljuje sliku Zemlje na različite načine, čineći izbor prikaza posljedičnom i kompliciranom odlukom, a ne neutralnom.

Naprimjer, Dymaxionova projekcija, koju je razvio američki inženjer Buckminster Fuller, osmišljena je da bi osporila ideje o sjeveru i jugu. Druge, poput Lambertove konformne konusne projekcije, opsežno se koriste u zrakoplovstvu kao pomoć u planiranju leta.

Nedavni interes američkog predsjednika Donalda Trumpa za kupnju Grenlanda, navodeći njegovu veličinu, vjerojatno je bio pod utjecajem iskrivljenja karte. Mercatorova projekcija prikazuje Grenland kao da je gotovo iste veličine kao Afrika, a u stvarnosti je ona oko 14 puta veća.

Druge projekcije bolje i točnije prikazuju stvarnu veličinu kontinenata, a neke su bolje od drugih za ovaj specifičan zadatak. Naprimjer, Gall-Petersova projekcija u prošlosti se koristila kao alternativa Mercatorovoj projekciji.

Kartografija kao alat kontrole

Kartografija je bila moćan alat kontrole kroz cijelu afričku povijest. Topografi i geodeti sudjelovali su u europskom osvajanju i kolonizaciji Afrike, redovito prateći vojne ekspedicije.

Kartografi u Europi prikazivali su Afriku kao krajolik koji treba iskoristiti popunjavanjem karata trgovačkim putovima, izvorima resursa i prostorima spremnim za razvoj. Često su pritom ignorirali tradicije kartiranja i geografsko znanje autohtonih Afrikanaca.

Berlinska konferencija 1885. godine, na kojoj su se okupile europske sile bez afričkih predstavnika, bila je jedan od vrhunaca ovog kartografskog i kolonijalnog otimanja i podjele kontinenta.

Zašto je teško promijeniti kartu svijeta

Provođenje promjena neće biti lako jer izradom globalnih karata ne upravlja jedan autoritet. Čak i kad bi Ujedinjeni narodi usvojili projekciju Jednaka Zemlja, karte svijeta i dalje bi se mogle crtati u drugim projekcijama.

Kartografi često dobivaju naloge za ažuriranje karata svijeta da bi one odražavale promjene imena i granica, ali promjene ne nailaze uvijek na brzo prihvaćanje. Naprimjer, kartografi su promijenili karte svijeta na engleskom jeziku nakon što je Češka usvojila naziv Czechia kao svoj engleski naziv 2016. godine.

Iako promjena nije bila zahtjevna, šire prihvaćanje bilo je teže postići jer mentalna slika svijeta neke osobe učvršćuje se u mladoj dobi. A učinci prelaska na projekciju Jednaka Zemlja mogu se materijalizirati godinama, naime prethodni napori za odmak od Mercatorove projekcije, poput onih u bostonskim javnim školama 2017. godine, uznemirili su kartografe i roditelje, piše Conversation.