Iako je od Sunca čak tri puta udaljeniji, čini se da je patuljasti planet Eris gotovo identičan blizanac Plutona, objavili su jučer znanstvenici Europske južne promatračnice (ESO)
Naime, prema najnovijim istraživanjima, Eris nije samo iste veličine, već je isto tako i vrlo sjajan planet – jedno je od najsjajnijih tijela u Sunčevom sustavu, a također ima sličnu atmosferu koja se periodički smrzava.
Budući da se nalazi vrlo daleko, Eris ne možemo vidjeti golim okom. Taj patuljasti planet trenutno se nalazi na gotovo najudaljenijem dijelu svoje orbite, na oko 14,5 milijardi kilometara od Sunca. Za razliku od Eris, Pluton se od Sunca najviše udalji na oko 7,3 milijarde kilometara.
U kombinaciji sa svim ostalim podacima, sjaj Eris pokazuje da ima smrznutu atmosferu koja je slična Plutonovoj, ali je trenutno pretvorena u tanak ledeni prekrivač.
U novom istraživanju astronomi su prvi put uspjeli točno izmjeriti promjer patuljastog planeta Eris kada je prolazio ispred blijede zvijezde. Taj događaj, koji se zove okultacija, krajem 2010. zabilježili su teleskopi u Čileu, među kojima i belgijski TRAPPIST u La Silli. Sljedeća okultacija Eris neće se ponoviti sve do 2013. Okultacije su najbolji, a često i jedini način mjerenja veličine i oblika udaljenih tijela Sunčevog sustava. Na temelju promatranja stručnjaci su izračunali da je promjer Eris 1.163 km, dok je promjer Plutona 1.150 km.
Hrvatska astrofizičarka Ana Bedalov iz Kaštela, asistentica na belgijskom sveučilištu Leuven, koja je radila na teleskopima u La Silli, kaže da se okultacija događa kada patuljasti planet, za nas na Zemlji, prividno prođe točno ispred neke zvijezde u pozadini.
'Tijelo tada zasjeni zvijezdu. To je poput situacije kada vam netko stane ispred svjetla i napravi sjenu. Budući da je disk patuljastog planeta manji od zvijezde, ne prekrije je u potpunosti, odnosno dio svjetla pozadinske zvijezde svejedno dolazi do nas, ali u puno manjem intenzitetu. Mjerenjem intenziteta tog svjetla zasjenjene zvijezde može se izračunati mnogo zanimljivih podataka o objektu', objasnila je Bedalov.
Eris oko Sunca kruži po tzv. ekscentričnoj, elipsastoj putanji. Matičnoj zvijezdi približit će se na najmanju udaljenost od oko 5,6 milijardi kilometara tek za 250 godina. Na povišenoj temperaturi smrznuti plinovi planeta tada će ispariti i stvoriti atmosferu. Ranija istraživanja utvrdila su da se ona najvjerojatnije sastoji od metana i dušika.
Znanstvenici imaju sreću da su uspjeli snimiti okultaciju s više teleskopa u trenutku kada je atmosfera Eris bila zamrznuta, jer ona obično otežava mjerenja.
'Svjetlo te udaljene zvijezde, prvo zasjenjeno planetom u okultaciji, mora proći i kroz Zemljinu atmosferu da bi došlo do naših teleskopa i detektora', rekla je Bedalov i dodala: 'Atmosfera nije prozirna i mjestimično se ponaša kao jači ili slabiji filtar. Zato je važno mjeriti okultacije i intenzitete svjetla s nekoliko pozicija na Zemlji jer to umanjuje šansu pogreške koju mogu izazvati neprozirniji dijelovi atmosfere kroz koje snimamo.'
Pluton se trenutno udaljava od Sunca, a za 20 godina i njegova će se atmosfera smrznuti.
