U akademskim krugovima ime profesora Borisa Kviza, koji će u rujnu navršiti 94 godine, sinonim je za pionirske doprinose u optoelektronici, optičkim komunikacijama i radiotelemetriji. Ipak, ovaj istaknuti znanstvenik i profesor mnogo je više od toga. Njegovi interesi protežu se daleko izvan granica inženjerskih formula i tehničkih shema i prodiru duboko u područje umjetnosti i kulture
Boris Kviz rođen je 1931. godine u Zagrebu. Rano je otkrio strast prema tehnici koja ga je odvela u smjeru Elektrotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (ETF; današnji Fakultet elektrotehnike i računarstva, FER) na kojem je doktorirao pod mentorstvom profesora Zlatka Smrkića, a od 1977. je tamo zaposlen kao redoviti profesor. Predavao je kolegije iz područja optičkih komunikacija, optoelektroničkih sklopova, radiolokacije i navigacije te radiotelemetrije, a osim na tadašnjem ETF-u, slične predmete predavao je i na Geodetskom fakultetu te na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Kad nije predavao, profesor Kviz radio je na velikim društveno korisnim projektima. Sudjelovao je na planiranju televizijske distribucijske mreže u Hrvatskoj, Sloveniji te Bosni i Hercegovini, a posebno valja istaknuti projektiranje RTV doma u Zagrebu. Jedno od njegovih znanstvenih interesa bilo je istraživanje radiosmetnji koje nastaju uslijed električnih izboja takozvane korone. Naime, u visokonaponskim sustavima zrak oko strujnog vodiča u određenim uvjetima može postati vodljiv te dolazi do curenja naboja iz vodiča u zrak. Taj se fenomen očituje plavo-ljubičastim sjajem, a javlja se u munjama, ali i plazma kuglama.
Profesor Kviz je sudjelovao i u razvoju mikrovalnog radiorelejnog primopredajnika RP8-24 koji je 60-ih godina 20. stoljeća razvijala Radioindustrija Zagreb (RIZ) u suradnji sa Zavodom za visokofrekventnu tehniku ETF-a (današnji Zavod za komunikacijske i svemirske tehnologije FER-a). Ovaj uređaj bio je prvi takve vrste razvijen u ovom dijelu Europe, a pratio je najmodernije tehnologije.
Ipak, ono što posebno izdvaja profesora Kviza od ostalih vrhunskih znanstvenika tog vremena je njegova druga velika strast, umjetnost. Sa suprugom Jelvom, Boris Kviz izgradio je jednu od najznačajnijih privatnih zbirki hrvatskog slikarstva s kraja 19. i 20. stoljeća. Zbirka sadrži dva pojedinačna kulturna dobra zaštićena od strane Republike Hrvatske: Račićev „Autoportret“ i „Pet ćutila“ Vlaha Bukovca, kao i neka antologijska ostvarenja poput „Pod maslinom“ Jerolima Mišea, „Doline Horvatske“ Ljube Babića, „Akta s crnim čarapama“ Vladimira Becića i „Požeške doline“ Miroslava Kraljevića.
Zbirka s ukupno 68 djela svjedoči i o plemenitoj praksi uglednih građana Grada Zagreba u 20. stoljeću, o tradiciji prikupljanja umjetničkih djela nacionalne baštine radi njezinog očuvanja kao izraza domoljublja. Kako bi priča bila još ljepša, bračni par Kviz odlučio je donirati cijelu svoju zbirku Galeriji Klovićevi dvori s idejom, citirajući profesora Kviza: „da ne samo današnje, već i sve buduće generacije imaju priliku doživjeti ova remek djela hrvatskog slikarstva.“
Svojom gestom bračni par Kviz trajno se upisao među istaknute građane grada Zagreba, ali i cijele Hrvatske. U znak zahvalnosti, FER, matični fakultet profesora Kviza, organizira posebno predavanje posvećeno Zbirci Kviz. Tom prigodom dr. sc. Petra Vugrinec, zamjenica ravnatelja Galerije Klovićevi dvori, predstavit će donirana djela i postaviti ih u kulturno-povijesni kontekst nakon čega će se okupljenima obratiti i sam profesor Kviz. Predavanje će se održati 27. svibnja u 16 sati u dvorani D2 na FER-u i otvoreno je za sve zainteresirane.
