Mislav Malenica

Ovaj poduzetnik uvijek je korak ispred: Umjetnu inteligenciju vidi kao veliku priliku za Hrvatsku. Ideja nije luda

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 23.06.2019 16:12
  • Objavljeno 23.06.2019 u 16:12
Mislav Malenica

Mislav Malenica

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Osnivač i direktor Vingda, kreator virtualnog novca kojim se moglo trgovati prije nego što je to postalo hype, bivši zaposlenik Instituta Ruđer Bošković i tvorac tehnologija koje bi trebale poboljšati ljudske živote. Sve je to Mislav Malenica te za tportal govori o emotivnoj umjetnoj inteligenciji, o tome kako Europa može preživjeti digitalni rat protiv Amerike i Kine te gdje je tu šansa Hrvatske

'Bilo je to brutalno. U jednom trenutku si na krovu svijeta, jedeš pizzu s Marissom Mayer, provodiš sate s CTO-om Applea i osnivačima Palantira, družiš se s Jackom Dorseyjem, i baš si hot. A kad si hot u Silicijskoj dolini, gomila ljudi koje nikad nisi upoznao šalju ti mejlove u kojima te pitaju mogu li i oni ubaciti novac u igru, bez obzira što ne znaju o čemu se tu točno radi i ne pitaju za uvjete', prisjeća se Mislav Malenica vremena u kojima je svoju virtualnu valutu vingd nudio Amerikancima.

'Bili smo na vrhu svijeta, a onda smo doslovno preko noći upali u najveći mulj. Bila je to gruba životna lekcija koja te nauči da nije bitno samo ima li nešto smisla i koliko ste spremni uložiti u to, već i to je li pravi trenutak za tako nešto i imate li u timu sve što je potrebno da biste baš vi izgurali stvari do kraja. Posljednje četiri godine stojimo puno čvršće na zemlji. Umjetna inteligencija naša je prva ljubav. Unutar nje pronašli smo nišu za koju imamo predispozicije da budemo barem među najboljima na svijetu iako, naravno, sanjamo puno više', objašnjava.

Što je uopće emotivna inteligencija

Umjetna inteligencija, i k tome emotivna. Što je to uopće, pitamo Malenicu, osnivača i direktora Vingda, tvrtke koja u ovom trenutku broji 25 ljudi i ima klijente diljem svijeta, kreatora virtualnog novca kojim se moglo trgovati prije no što je to postalo hype, bivšeg zaposlenika Instituta Ruđer Bošković, poduzetnika koji danas stvara tehnologije koja bi trebale poboljšati ljudske živote.

'Kako alati budu postajali dostupniji, tako će biti sve više zainteresiranih strana koje će htjeti manipulirati našom percepcijom stvarnosti'

'Kako alati budu postajali dostupniji, tako će biti sve više zainteresiranih strana koje će htjeti manipulirati našom percepcijom stvarnosti'

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

'Kad me netko pita da mu objasnim, obično kažem: zamisli da imaš problema sa srcem. Bio si u ponovno u bolnici, doktori su te pregledali i potvrdili ti da ti je srce u lošem stanju, ali i da nisi kritično. Ne možeš zbog toga cijelo vrijeme ležati u bolnici. Doma si, preplašen si, ne znaš što će se dogoditi. Trebalo bi sve biti OK, ali nemaš više povjerenja u svoje srce. Kako ćeš sam prepoznati kad nije sve OK? Ako si jako bogat, imat ćeš privatnu medicinsku sestru doma, ali ako nisi, niti jedan medicinski sustav nema plan kako se brinuti za tebe', objašnjava Malenica.

'Zamisli da ti je liječnik dodijelio osobu koja će se cijelo vrijeme brinuti o tebi. Jako dobro razumije tvoj strah, ali jako dobro razumije i tvoje simptome. Konstantno monitorira rad tvog srca i redovito s tobom razgovara o tome što se događa i kako se osjećaš. U trenucima kada sve izgleda dobro, uspijeva te umiriti i opustiti, zbog čega uživaš puno više u životu, a kada stvari ne izgledaju jako dobro, organizirat će da te doktor pregleda što prije. Ako ima takav utjecaj na tvoj život, je li ti doista bitno da se radi o organskoj inteligenciji ili je OK i umjetna?'

'U Vingdu ne zapošljavamo samo inženjere, tražimo i filozofe, psihoterapeute, scenariste... Taj humanistički dio silno nedostaje tehnologiji'

'U Vingdu ne zapošljavamo samo inženjere, tražimo i filozofe, psihoterapeute, scenariste... Taj humanistički dio silno nedostaje tehnologiji'

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Što uopće znači emotivno inteligentno?

'Inteligencija se često definira kao sposobnost da u pravom trenutku možeš napraviti pravu stvar. Izračunati koji je najbolji sljedeći potez nešto je u čemu su već sada strojevi jako dobri. Ponekad bolji i od ljudi. Međutim, ljude ne držimo odgovornima za ono što su rekli, već za ono što je razumjela druga strana. Sposobnost da shvate da je s druge strane živo biće koje ima svoj kontekst, svoje potrebe, strahove, stavove i uvjerenja te da tome prilagode svoje akcije čini ljude više ili manje emotivno inteligentnima. Strojevi tu jako zaostaju. Zbog toga u Vingdu ne zapošljavamo samo inženjere, već tražimo i filozofe, psihoterapeute, scenariste, neuroznanstvenike i sl. Taj humanistički dio silno nedostaje tehnologiji da bi je čovjek mogao prihvatiti. Puno kompanija zapne na tom dijelu jer ne mogu dotaknuti čovjeka na pravi način. To je nešto što bismo mi htjeli donijeti svijetu', objašnjava Malenica.

Deep fake će prestati biti zabavan

S umjetnom inteligencijom dolaze i pozitivne i negativne stvari. Malenica je uvjeren da ćemo za tri-četiri godine konzumirati više lažnih informacija nego pravih.

'Sad nam je to zabavno, no u jednom će trenutku sav taj deep fake prestati biti zabavan. Naša generacija skuplja informacije iz više izvora kako bi kreirala mišljenje o proizvodima, uslugama ili npr. političkoj situaciji jer smatramo da ne možeš prevariti sve ljude na internetu. Prije je to funkcioniralo, međutim taj nas princip danas čini jako ranjivima. Već je moguće proizvesti tisuće lažnih mišljenja koja izgledaju kao prava, a deep fake tehnologija dovodi realističnost toga na posve novu razinu. Kako alati budu postajali dostupniji, tako će biti sve više zainteresiranih strana koje će htjeti manipulirati našom percepcijom stvarnosti. A to je i problem i prilika.'

'Na primjeru Ubera možemo vidjeti da je izvedivo disruptirati tržišta bez obzira na to koliko se čine staromodna, rigidna i ovisna o lokalnom zakonodavstvu'

'Na primjeru Ubera možemo vidjeti da je izvedivo disruptirati tržišta bez obzira na to koliko se čine staromodna, rigidna i ovisna o lokalnom zakonodavstvu'

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Način borbe protiv toga su odnosi od povjerenja, smatra Malenica. Velike, napredne kompanije shvaćaju da si ne mogu dopustiti luksuz da se o njima saznaje iz neprovjerenih izvora. One žele izravnu komunikaciju.

'Da bi neki brend komunicirao direktno sa mnom, a postoje tisuće brendova koji bi to htjeli, mora biti važan u mom životu. Da bi bio važan, mora mi kontinuirano stvarati neku vrijednost. To je najveći problem industrija kao što su telekomunikacije, bankarstvo, osiguranje…, gdje je sve već poznato, svi nude isto i trenutno se malo toga mijenja. Njihove su usluge postale commodity, tu su i uzimamo ih zdravo za gotovo, kao struju koju nam nudi HEP. To je prilika za disrupciju tržišta jer u moru neprovjerenih informacija trebat ćemo i financijskog i digitalnog i health savjetnika. Po meni, jedini alat koji omogućava smislen odnos s tisućama korisnika, pomoću kojeg si im relevantan u svakodnevnom životu, je AI.'

Previše smo fokusirani na alate umjesto na stvaranje vrijednosti

U nedavnom izlaganju ljudima iz bankarskog sektora spominjao je Malenica kako tvrtke trebaju zaboraviti na big data, AI i slične hypove, da se trebaju okrenuti klijentima i postati njihovi prijatelji...

'Previše smo fokusirani na alate umjesto na stvaranje vrijednosti. Big data i AI su alati. Imaju smisla tek kada je jasno kako će naš proizvod učiniti boljim. Sami za sebe, oni su često samo stvar taštine ili straha da propuštamo nešto i u konačnici gubitak vremena’, kaže Malenica.

'Banka koja prva nauči kako kreirati relevantan digitalni odnos s klijentima, na dnevnoj bazi, ima priliku za monopol. EU je kroz PSD2 regulativu stvorio pritisak za inoviranjem među europskim financijskim institucijama u nadi da ćemo doći do nekih rješenja prije nego što nam i taj sektor zauzmu američke ili kineske kompanije. Neće banke nestati, samo će se pojaviti neki financijski Apple koji vodi svu komunikaciju s korisnikom, savjetuje mu što i kako napraviti, a banke se u pozadini bore za tko će voditi račun ili ponuditi povoljniji kredit. Jednom kada izgubiš priliku za direktnu komunikaciju s klijentom, nema više ni upsella ni cross sella. Mislim da to u ovom trenutku još ne shvaćamo dovoljno ozbiljno bez obzira na to što na primjeru Ubera možemo vidjeti da je izvedivo disruptirati tržišta iako se čine staromodna, rigidna i ovisna o lokalnom zakonodavstvu.‘

Mislav Malenica u razgovoru s novinarom tportala Mladenom Smrekarom

Mislav Malenica u razgovoru s novinarom tportala Mladenom Smrekarom

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Što mi sami možemo učiniti, ima li nade za Hrvatsku i Europsku uniju kad je riječ o umjetnoj inteligenciji?

'Neke bitke već su izgubljene. Tamo gdje je riječ o pristupu ogromnim količinama podataka Kinezi i Amerikanci već su pobijedili. Međutim, pojavila se nova velika prilika', uvjeren je Malenica, upirući prstom u zaštitu osobnih podataka i GDPR. 'I Amerikanci i Kinezi svoj pristup podacima temelje na tome da je OK da ih jednostavno samo uzmu. U ovom trenutku nemaju mogućnost efikasno funkcionirati u svijetu u kojem prvo korisnik mora reći da. To je velika prilika za EU, a pogotovo na tržištima poput zdravlja, financija ili javne uprave, gdje je riječ o jako osjetljivim podacima.'

Hrvatska može biti vodeća u nekim nišama

A Hrvatska?

'Kada čitam AI strategije drugih zemalja, u njima se obično nalaze stvari poput: u sljedećih deset godina odgojiti 10.000 AI inženjera ili uložiti toliko i toliko milijardi u digitalizaciju kao podlogu za nove AI inicijative. Zbog naše veličine mi nikad nećemo imati šansu postati zemlja koja je vodeća u svemu vezanom uz AI. No ako ih pažljivo odaberemo, možemo biti vodeći u nekim nišama', uvjeren je Malenica.

  • +4
  • +1

Mislav Malenica

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

'Digitalno zdravstvo jedna je od njih. Imamo vrlo dobar zdravstveni sustav, a u nekim područjima i vrhunski. Imamo po svjetskim standardima nevjerojatno lijepu zemlju. Činjenica da nam medicinski turizam iz godine u godinu raste već ide u prilog tome. Uz pomoć AI-ja podići nešto takvo na sasvim drugu razinu ne bi bilo neizvedivo. Učiniti znanje hrvatskih liječnika kroz AI dostupnim svuda na svijetu i kombinirati ga s rehabilitacijom u Hrvatskoj, gdje liječnik ne može biti 24/7 s tobom, ali emotivno inteligentni AI može, nije luda ideja.'

'Možemo se osloniti na naš standardni model, a to je nadati se da će se pojaviti neki ludi poduzetnik koji će tako nešto izgurati unatoč svemu ili možda možemo pokušati povećati svoje šanse tako što to učinimo dijelom naše nacionalne AI strategije. Naravno, jednom kada je odlučimo napisati’, zaključuje Malenica.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!