Sve veći broj europskih tvrtki i potrošača suočava se s prijetnjama iz digitalnog svijeta. Od prekida IT usluga i oštećenja podataka do krađe osjetljivih informacija, kibernetički napadi postali su svakodnevica i za tvrtke i za građane. Prema najnovijim podacima Eurostata, više od petine europskih poduzeća prošle godine doživjelo je neki oblik kibernetičkog incidenta. Prijetnje tvrtkama kreću se od prekida IT usluga do uništavanja ili korupcije podataka, kao i otkrivanja povjerljivih informacija
Najpogođenija je Finska, u kojoj je čak 42 posto tvrtki prijavilo napad, a slijede Poljska s 32,5 posto i Malta s 29 posto. Na drugom kraju ljestvice su Austrija i Slovenija, u kojima je manje od 12 posto poduzeća prijavilo sigurnosne incidente.
Analiza pokazuje da su najizloženije kompanije iz energetskog sektora - opskrba električnom energijom, plinom i klimatizacijom - s gotovo 30 posto prijavljenih napada. Slijede informacijske i komunikacijske djelatnosti, profesionalne i tehničke usluge, nekretninski sektor te poduzeća koja se bave vodoopskrbom i gospodarenjem otpadom. Dakle napadi su sve češći upravo u industrijama koje čine okosnicu infrastrukture modernog društva, piše Euronews.
No kibernetička prijetnja više nije rezervirana samo za velike sustave. Prema istraživanju Mastercarda, provedenom u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, i potrošači su sve zabrinutiji. Polovica ispitanih građana vjeruje da će prije ili kasnije postati žrtvama internetske prijevare, a 53 posto njih kaže da barem jednom tjedno razmišlja o vlastitoj online sigurnosti.
Čak 77 posto ispitanika navelo je da su u posljednjih godinu dana bili meta pokušaja prijevare, a pritom Španjolci prednjače s 81 posto. Upravo oni najviše traže dodatnu edukaciju o prepoznavanju internetskih prijevara – 83 posto ispitanih smatra da bi se o toj temi trebalo učiti sustavno i ranije. S druge strane, Francuzi i Nijemci nisu toliko zabrinuti.
vezane vijesti
Najčešće prijavljene prijevare i AI
Najčešće prijavljene prijevare odnose se na online kupovinu i maloprodaju, zatim na lažne investicijske i kripto sheme, pokušaje krađe identiteta te romantične prijevare i obmane. Svaki peti ispitanik naveo je da je doživio i prijevare povezane s putovanjima ili kupnjom ulaznica.
Sve veći strah izaziva i sadržaj generiran umjetnom inteligencijom. Prema istraživanju, samo osam posto ispitanika vjeruje da bi moglo prepoznati AI prijevaru ako bi postali njezina meta. Talijani su pritom najmanje samouvjereni dok se Nijemci i Britanci smatraju nešto bolje pripremljenima, iako i dalje u vrlo malom postotku.
'AI sadržaj širi se toliko brzo da većina ljudi više ne može razlikovati što je stvarno, a što umjetno generirano', stoji u izvješću Mastercarda. Upravo zato mnogi građani smatraju da su financijske institucije i tehnološke kompanije odgovorne za bolju zaštitu korisnika - 69 posto ispitanih izjavilo je da više vjeruju bankama da će ih zaštititi od prijevara nego sebi samima.
Kako se zaštititi
No čak i kad postanu žrtve, mnogi o tome šute. Više od polovice ispitanika priznalo je da bi ih bilo sram priznati da su prevareni, a 44 posto kaže da o tome ne bi reklo nikome. To dodatno otežava borbu protiv digitalnog kriminala jer prijetnje ostaju prikrivene, a prevaranti neometano nastavljaju s radom.
Najčešće obrambene navike građana uključuju provjeru pošiljatelja prije otvaranja e-mailova, korištenje snažnih lozinki i oprez s nepoznatim porukama ili linkovima. Ipak, sigurnosno napredniji alati, poput dvofaktorske autentifikacije, biometrijske prijave ili VPN-a, koriste se rjeđe. Samo nešto više od polovice ispitanika aktiviralo je dodatne zaštitne slojeve, iako su oni danas osnovni standard digitalne sigurnosti.
