ALAN TURING

Otac računarstva podnosio torturu zbog homoseksualnosti

  • Autor: Denis Jeleć
  • Zadnja izmjena 30.07.2014 15:26
  • Objavljeno 30.07.2014 u 10:17
Alan Turing

Alan Turing

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Može li se ljudski um u potpunosti zamijeniti milijunima mreža tranzistora? Bi li stroj mogao imati vjerovanja, emocije, sposobnost samostalnog odlučivanja i donijeti odluke za koje nije isprogramiran? Jesu li ljudi tek pasivni robovi zakonima fizike koji vladaju neuronima? To je tek dio pitanja o kojima je razmišljao Alan Turing, pionir znanosti o računalima, matematičar i razbijač kodova u Drugom svjetskom ratu. O njemu se aktivnije piše tek proteklih godina, nakon mnogo desetljeća svojevrsnog zatišja i kontroverzi uslijed osude – zbog homoseksualnosti

Još od ranog djetinjstva, Turing je pokazivao znakove da nije poput drugih, a brojni ekscentrični detalji su se nastavili tijekom cijelog njegova života. Tako je, po jednoj anegdoti, umjesto kupnje novog lanca za bicikl brojao koliko okretaja će lancu trebati prije nego spadne, a svaki put bi napravio minijaturnu izmjenu te nastavio brojati i analizirati situaciju. Navodno mu nikad nije palo na pamet kupiti novi lanac, jer – kupnja je bila jednostavna, a popravak i brojanje – zabavan izazov, kako piše G. James Jones za System Toolbox.

Unatoč činjenici da je i za vrijeme školovanja bio prepoznat kao genij, nije smio preskakati razrede i predmete, već je morao slijediti standardni engleski sustav obrazovanja.


Matematiku i strane jezike je Turing smatrao posebno zanimljivim, a njihovo otkriće ga je u konačnici oblikovalo u ono po čem ga se najviše pamti. No zbog čega su jezici bili bitni Turingu, čovjeku koji je postao 'ocem' znanosti o računalima i umjetne inteligencije?

Jezike, a naročito francuski je kao dječak tretirao kao svojevrstan kod, kojim bi mogao na što skriveniji način prenositi poruke. Paralelno s matematikom i jezicima, Turinga je znanost općenito uvukla u svoj svijet, svijet u kojem vladaju određene pravilnosti. U suštini, to je bio svijet kakvog je on zamišljao, a dalje proučavanje stvarnosti i razuma je za mladog Turinga bilo nešto potpuno prirodno. Strana mu nije bila ni kemija, a upravo njezino poznavanje je u konačnici dovelo i do prerane smrti…

RAČUNARSTVO NAŠE SVAGDAŠNJE

Turing je studirao matematiku na Sveučilištu u Cambridgeu, a bavio se i poljem kvantne mehanike. S kakvih 22 godine (1935. godine), dokazao je središnji granični teorem. U svom radu iz 1936., predstavio je koncept univerzalnog stroja koji bi bio sposoban izračunati sve što je izračunljivo. A-machine (automatic-machine), kako ga je nazvao, hipotetski/apstraktan je uređaj kojim se mogla simulirati logika bilo kakvog računalnog algoritma, a kojim se istovremeno objasnio i problem zaustavljanja (halting problem), jedan od tri nerješiva problema računarstva.

Eksperimentalni prototip izvedbe Turingova stroja Wikimedia Commons

Eksperimentalni prototip izvedbe Turingova stroja Wikimedia Commons

Izvor: Wikimedia Commons / Autor: Raynaudmarc


Danas se taj 'stroj' uzima kao model računarstva, s mogućnošću objašnjavanja funkcija koje odrađuju procesori u računalima, mobilnim uređajima i svemu ostalom što ih sadrži. Vrijedno spomena jest da, iako ga se zove strojem, on ne služi u modeliranju računala – već isključivo samog računanja.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata, Turing se dao u vode probijanja njemačkih šifri u sklopu vladinog programa za tu namjenu. Po mnogima je Alan Turing igrao središnju ulogu u uspjehu dekodiranja uređajem nazvanim 'bombe'. Posrijedi je bio elektromehanički uređaj namijenjen isključivo za potrebe kriptografa – i probijanje šifriranih signala koje je izradio njemački stroj Enigma.

Sredinom četrdesetih godina prošlog stoljeća, Turing je počeo raditi za Nacionalni laboratorij za fiziku koji je danas poznat kao najveća organizacija za primijenjenu fiziku u Ujedinjenom Kraljevstvu. Tu je radio na projektu ACE (Automatic Computing Engine), kojim se razvio nacrt za računala koja su sposobna spremiti programske instrukcije u memoriju.

Umjetnom inteligencijom, s čime se ime Alana Turinga danas često povezuje, počeo se baviti tek 1950., kada je osmislio Turingov test, koji i dan danas izaziva brojne rasprave

KAZNA, POSTHUMNA AMNESTIJA I BAŠTINA

Svega dvije godine nakon toga, Turing je priznao kako je bio u vezi sa 19-godišnjakom. Homoseksualnost je u Ujedinjenom Kraljevstvu bila ilegalna, a Turing je nakon priznanja imao dvije opcije – ili se podvrgnuti hormonskom terapijom ili završiti u zatvoru. Odabravši tretman, postao je impotentan i razvio ginekomastiju. Nakon osude je postao i značajan 'sigurnosni rizik' te izgubio pravo sudjelovanja u daljem radu vezanom uz kriptografiju, a zabranjen mu je bio i odlazak u SAD. U to doba je vladalo mišljenje kako su homoseksualci velika sigurnosna meta zbog mogućih ucjena.

Godine 1954., Turing je pronađen mrtav, otrovan cijanidom. Smatra se kako je izvršio samoubojstvo, ubrizgavši otrov u jabuku koja je djelomično pojedena pronađena kraj njegova tijela. Iako je u tijelu pronađen spomenuti otrov, jabuka nikad nije bila testirana što je otvorilo brojne – i nikad potvrđene priče, počevši od one majčinske da je 'loše baratao kemikalijama'.

Što je s Turingovom baštinom danas? Upravo zbog smrti i nagrižene jabuke, Stephen Fry u jednoj je emisiji Stevea Jobsa upitao jesu li u Appleu logom kompanije zapravo odali počast Alanu Turingu. 'To nije točno, ali Bože, koliko bismo htjeli da jest!', odgovorio je Jobs.

U kolovozu 2009., pokrenuta je peticija da se britanske vlasti ispričaju zbog osude Turinga, što je iste godine tadašnji britanski premijer Gordon Brown i napravio. Za stotu godišnjicu rođenja Alana Turinga, Google je napravio i interaktivni 'doodle' kojim mu je odao počast.

Sredinom 2011., američki predsjednik Barack Obama u govoru za britanski Parlament osvrnuo se na neke od najvećih umova iz svijeta znanosti koji dolaze iz Ujedinjenog Kraljevstva. Pored Newtona i Darwina, tako se našao i Alan Turing.

Otužno da je posthumno ovaj genijalni britanski znanstvenik amnestiran tek nedavno, 60 godina nakon osude za homoseksualnost. Amnestirala ga je kraljica Elizabeta II. u prosincu 2013. Mnogo desetljeća nakon smrti, Turingovo ime danas uživa veliku popularnost, iako neki autori poput Quentina Coopera smatraju da je to možda pretjerano – jer on nije (potpuno) sam osmislio sve što se za njega veže. Drugi pak autori smatraju da Turing zaslužuje i više:

'Alan Turing igrao je središnju ulogu u svjetskoj povijesti. Bilo bi pogrešno prikazati njegovu dramu kao nešto za povećanje moći, ili nešto smješteno unutar okvira o uobičajenim političkim pitanjima dvadesetog stoljeća.'

Andrew Hodges

Daljnjim razvojem računala i umjetne inteligencije, Turingovo ime će zasigurno biti sve učestalije – vjerojatno s razlogom. Lov na nemoguće probleme, razmišljanja o potpuno simuliranom i svjesnom računalu, gadgeti koje svi koriste danas. To je, uz pitanja u uvodnom dijelu, samo dio njegove ostavštine.

Korišteni materijal:

- Alan Turing: The Enigma (Andrew Hodges, izdanje knjige iz 2012. godine)

- System Toolbox, Alan Turing: Towards a Digital Mind (G. James Jones)

- BBC TWO, QI XL, Intelligence (Stephen Fry)

- Gadgeterija, Probajte razbiti Googleovu šifru i obilježite 100. godišnjicu rođenja Alana Turinga (Boris Radošević)

- BBC Future, Alan Turing: Separating the man and the myth (Quentin Cooper)

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!