Znanstvenici ovu neobičnu pojavu pripisuju ljudskom utjecaju na okoliš i sve višim temperaturama uzrokovanima klimatskim promjenama
Zaleđeno jezero Lipno u Češkoj krajem prosinca 2025. poprimilo je neobičnu, prijeteću zelenu boju, što su znanstvenici označili kao jasan znak ekoloških promjena povezanih s klimatskim zagrijavanjem. Istraživači iz Biološkog centra Češke akademije znanosti potvrdili su da je riječ o cvjetanju toksičnih cijanobakterija, poznatih i kao plavozelene alge, koje su se zadržale ispod leda i obojile njegovu površinu.
Takvi cvjetovi algi uobičajeno se javljaju ljeti i u jesen, kada su temperature vode više, no u ovom slučaju bakterije su opstale duboko u zimi. Tjedni sunčanog i mirnog vremena, uz slabe vjetrove, omogućili su algama da ostanu blizu površine sve dok se jezero nije zamrznulo. Prozirni dijelovi leda potom su upili njihovu boju, stvarajući upečatljiv i rijedak prizor zelenog leda.
Jezero Lipno, najveća akumulacija u Češkoj, već se dugo suočava s problemom prekomjerne količine hranjivih tvari u vodi. Industrijsko onečišćenje, poljoprivredni otjecaji i komunalni otpad potiču eutrofikaciju, proces koji pogoduje bujanju algi i dovodi do neuobičajenih ekoloških pojava. Cijanobakterije pritom nisu samo estetski problem - one proizvode toksine koji ugrožavaju vodene organizme i predstavljaju rizik za ljudsko zdravlje.
Istraživanjem uzoraka znanstvenici su utvrdili da su se krajem godine cijanobakterije neuobičajeno dugo zadržale uz samu površinu. Kada je jezero naposljetku zamrznulo, iznad tamnih nakupina algi nastali su prozirni krugovi leda, fenomen koji su istraživači nazvali 'cijanobakterijskim očima'.
Najizraženiji su bili oko Badnjaka, kada su temperature bile više od prosjeka, pa se led djelomično topio i ponovno smrzavao, dodatno naglašavajući kontraste boja zbog različitog upijanja Sunčeva zračenja.
Cvjetanje algi naposljetku je nestalo nakon obilnog snijega koji je blokirao svjetlost i onemogućio daljnji rast bakterija. Ipak, znanstvenici upozoravaju da je slučaj jezera Lipno, danas najdetaljnije dokumentiran primjer takve pojave u svijetu, pokazatelj onoga što bi moglo postati učestalije u budućnosti.
Kako ističe hidrobiolog Petr Znachor iz Biološkog centra Češke akademije znanosti, zeleni led uklapa se u dugoročne promjene povezane s eutrofikacijom i klimatskim promjenama. Prema njegovim riječima, takvi prizori sugeriraju da bi klimatski poremećaji u kombinaciji s ljudskim utjecajem na okoliš mogli donositi sve više iznenađenja u ekosustavima koji su se donedavno smatrali stabilnima, piše Gizmodo.